Sa Šeksom je RTL razgovarao u podrumu INA-ine zgrade u Šubićevoj ulici gdje je Sabor donio odluku o raskidu veza s bivšom SFRJ, a autor povijesne odluke odmah se prisjetio kako je to bilo prije 22 godine.

'Pitao sam se je li moguće, je li to san ili java, da je na ovom mjestu prije toliko godina konačno skinut mlinski kamen zvan Jugoslavija sa hrvatskih pleća. U zastupnicima se rodio jedan revolt, jedan bijes prema toj agresiji na Hrvatsku, tako da je ovdje u dvorani bio vrlo izraženi naboj, osjećaj jednoga pobjedničkoga raspoloženja, ali bilo je i strepnje', rekao je Šeks.

Upitan je li danas Hrvatska onakva kakvom ju je zamišljao, Šeks je dao naslutiti da ipak ima stvari na koje nije račnao.

'Nisam zamišljao Hrvatsku tako da će se u njoj ostvarivati puno negativnih, kriminalnih ponašanja i da će biti puno nesretnih ljudi zbog nezaposlenosti, zbog socijalne bijede, to nije bilo u idealima onih koji su stvarali hrvatsku državu', rekao je Šeks.

Osvrnuo se i na činjenicu da hrvatski građani Dan neovisnosti nisu baš proveli u prazničnom raspoloženju.

'Nažalost 2000. je došlo do prave zbrke promjenom imena nacionalnih blagdana (Dan državnosti koji je bio općeprihvaćen prebačen je sa 30. svibnja na 25. lipnja, pa je 30. svibnja postao Dan hrvatskog sabora, 8. listopada Dan nezavisnosti, u kolovozu je Dan zahvalnosti i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja) i nastala je potpuna jedna zbrka koju će teško biti ispraviti; zbog te zbrke, a za to je kriva politika, građani u najvećem dijelu ne osjećaju nacionalne blagdane kojima se svugdje u svijetu ponose. Ta zbrka koja je nastala u biti je jedna velika nacionalna sramota', zaključio je Šeks.