Da bi se moglo kandidirati za predsjednika stranke, trebat će prikupiti spomenutih 5.000 potpisa članova stranke do 21. ožujka. Glavni tajnik stranke Milijan Brkić u ponedjeljak je izjavio da ne smatra da se radi o velikom broju nego čak premalom za snagu HDZ-a, koji tvrdi da ima 220.000 članova. U HDZ-u su razmišljali da broj bude i veći, ali je kasnije procijenjeno da je 5.000 potpisa optimalno.

Zanimljivo, iako se pričalo o tome da neće moći glasovati članovi HDZ-a koji ne plaćaju članarinu, od toga se ovoga puta odustalo jer nisu sve do kraja tehnički uspjeli odraditi unutar stranke. Vodeći ljudi stranke u pravilu odbijaju govoriti o detaljima predstojećih izbora, problematici biračkog prava članova koji ne plaćaju uredno članarinu te o eventualnim zamjerkama aktualnom vodstvu na čelu s Tomislavom Karamarkom.

Problem glasa članova koji ne plaćaju članarinu

Kako doznaje tportal, pravo glasa članova koji ne plaćaju članarinu izazvalo je ozbiljnu dvojbu kod vrha stranke. Ako prihvate njihove glasove, ispadaju nekorektni prema članovima koji uredno plaćaju članarinu, a ako ne prihvate glasove, upuštaju se u rizik da netko nakon izbora osporava legitimitet izabranog vodstva. Htjeli su biti sigurni, kaže za tportal pod uvjetom anonimnosti izvor iz vrha stranke, da nitko ne bude oštećen i svi koji žele dobiju uplatnice - da ne ispadne da se unutar stranke nešto namješta.

Do idućih izbora će, vjeruje, biti sve riješeno tako da će se ranije do u detalj znati procedura.

Glasovanju na unutarstranačkim izborima u HDZ-u će pristupiti svi koji su u stranačkim knjigama upisani kako članovi. Zbog toga se, doznajemo, provela revizija članstva, papiri su pročišćeni i sačinjen je popis članstva, kojima će svima biti upućeni pozivi za glasovanje.

No moguće je da će opcije izbora, barem kada je u pitanju mjesto predsjednika stranke, biti prilično tijesne. Naime, za sada je jedini ozbiljan kandidat za to mjesto aktualni predsjednik Tomislav Karamarko.

Najsnažniji potencijalni izazivači redom se povukli

Iako se nakon parlamentarnih izbora spekuliralo o tome da je u HDZ-u naglo porastao broj nezadovoljnika, prvenstveno zbog ispadanja iz križaljki za dužnosničke funkcije, njihov glas je u posljednje vrijeme utihnuo. 

U kuloarima se u prvi plan kontra Karamarka guralo europarlamentarca Andreja Plenkovića, ali od kad ga je Vladimir Šeks javno u emisiji Nedjeljom u 2 pohvalio kao izvrsnog kandidata za šefa HDZ-a - naglo je utihnuo.

Ne javlja se ni drugi europarlamentarac Davor Ivo Stier koji je krajem prošle godine objavio esej 'Nova hrvatska paradigma – Ogled o društvenoj integraciji i razvoju' kojim je izazvao šok u HDZ-u. Zbog Stiera je krajem prošle godine Karamarko sazvao sastanak sa svim europarlamentarcima iz HDZ-a, kako bi javno demonstrirao jedinstvo, ali i zavrnuo ruku potencijalnim buntovnicima iz Bruxellesa.

Još jedna jaka figura za koju se govorilo da bi mogla okupiti nezadovoljnike protiv Karamarka, naglo je posustala. Radi se o ratnom zapovjedniku legendarne 4. gardijske brigade HV-a, umirovljenom generalu Damiru Krstičeviću.

Nakon sastanka stranačkih tijela HDZ-a na kojima je objavljeno da se 17. travnja ide na unutarstranačke izbore po načelu jedan čovjek, jedan glas, Krstičević je porekao da je o kandidaturi uopće razmišljao. Krstičevića se stavljalo i u prvi red stranačkih gubitnika nakon izbora, jer je figurirao kao siguran izbor za ministra obrane. Da se odlučio na kandidaturu, Karamarku bi sigurno predstavljao jaku konkurenciju zbog snažne karizme i ugleda među članstvom.

Nakon što su se kapitalni izazivači povukli, Karamarku se na nazire ozbiljna konkurencija za novi mandat za šefa stranke, uz dužno poštovanje prema Ivici Jurjeviću ili Vinku Vukadinu, jedinima koji je do sada najavili da će biti izazivači Karamarka u utrci za mjesto predsjednika HDZ-a.

Za mjesto potpredsjednika - jedna kandidatkinja sigurna

S takvom procjenom slaže se i Dubravka Šuica koja također ne vjeruje da će Karamarko imati ozbiljnog kandidata za predsjednika. 'Čini mi se da takvih za sada nema, barem prema mojim saznanjima, ali 12 dana je mnogo', kazala je Šuica za tportal. Otkrila nam je i da se ona sigurno neće kandidirati za predsjednicu, ali hoće za potpredsjednicu.

Želi, kaže, nastaviti kontinuitet i dalje se baviti politikom jer je u HDZ-u od početka. Nominacija za predsjednika HDZ-a preozbiljan je posao, smatra ona, te dodaje da tko ima želje i ambicije za tu poziciju, trebao je već početi raditi na kandidaturi. Naime, smatra da je eventualnim protukandidatima već od ranije valjalo lobirati po ograncima, kao što Karamarko gotovo svakodnevno obilazi podružnice po cijeloj zemlji.

I naš sugovornik iz vrha HDZ a nam kaže da za sada nema spoznaja ni ikakvih najava da će se netko kandidirati za predsjednika, osim, naravno, Karamarka.

'Ne vjerujem da će biti kandidatura. Može se promijeniti situacija da se netko prijavi idućih dana, ali nekako ne vidim u ovom trenutku da bi se netko kandidirao i suprotstavio Karamarku', kaže nam sugovornik. Procjenjuje da će se situacija iskristalizirati u sljedećih tjedan dana, dodajući da se radi se o demokratskim izborima na kojima se svatko može kandidirati.

Nezadovoljnici čekaju na kiks koalicije s Mostom

Smatra da u situaciji kad je stranka na vlasti sa zahtjevnim parterima iz Mosta i nestranačkim predsjednikom Vlade Tihomirom Oreškovićem kako trećim faktorom, HDZ-u najmanje treba da se bavi unutarstranačkim sukobima.

Unutarstranački izbori mogli bi poslužiti za homogenizaciju stranke i demonstraciju snage Tomislava Karamarka koji je ipak HDZ vratio na vlast iako je nakon prošlih izbora bio u nezavidnoj poziciji, smatra naš sugovornik.

No dodaje da je HDZ sada na vlasti, pa 'do promjene koncepcije kojom se stranka vodi može doći samo u slučaju nekih ozbiljnih promjena'. Stoga će, smatra on, stranačka oporba ipak do daljeg čekati pogrešne korake aktualnog vodstva, a najosjetljivije pitanje je kako će Karamarko nastaviti voditi stranku u trusnoj koaliciji s Mostom.