U srijedu je aktualni predsjednik Sabora Josip Leko, na svojoj već tradicionalnoj konferenciji za novinare nakon završetka parlamentarne sezone, među ostalim rekao da ne bi bilo loše da prvi čovjek parlamenta ubuduće više ne bude član neke političke stranke. Međutim, iz razgovora s predstavnicima vladajuće koalicije jasno proizlazi da od toga neće biti ništa.

To je osobno mišljenje Josipa Leke. Stranka s tim nema veze niti je takvo nešto moguće', rekao je jučer jedan član vodstva SDP-a. Dodao je da je funkcija predsjednika Sabora vrlo značajna u svakom pogledu, ali da to nema nikakve veze s eventualnim uvođenjem odredbe da on ne smije biti član ni jedne stranke.

Sličan odgovor Novi list je dobio i u HNS-u, gdje također smatraju da nema nikakvog smisla zabranjivati predsjedniku Sabora da bude član neke političke stranke.

Po Ustavu predsjednik Sabora u slučaju njegove spriječenosti mijenja predsjednika Republike. To je situacija koja se i dogodila krajem 1999. nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana kojeg je do izbora novog šefa države mijenjao tadašnji predsjednik Sabora Vlatko Pavletić.

Nakon dolaska na vlast šesteročlane koalicije predvođene SDP-om, 3. siječnja 2000. godine izmijenjen je Ustav; Hrvatska je napravila značajan korak prema parlamentarnom sustavu tako što su bitno umanjene ovlasti predsjednika Republike. Time je posredno umanjena i težina predsjednika Sabora kao osobe koja zamjenjuje predsjednika Republike ako je on nesposoban obavljati tu dužnost.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.