Ankete predviđaju pobjedu CDU-a, no Merz će trebati koalicijskog partnera, najvjerojatnije upravo Scholzove Socijaldemokrate (SPD). No, ono što najviše zabrinjava politički establišment u Njemačkoj i Europi jest ogroman rast krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), koja bi mogla postati druga najjača stranka u zemlji, piše BBC.

Uspon krajnje desnice i Merzovo odbijanje suradnje s AfD-om

Merz je više puta naglasio da neće surađivati s AfD-om, strankom koja se zalaže za napuštanje Europske unije, ukidanje klimatskih mjera, izgradnju nuklearnih elektrana i obnovu odnosa s Rusijom. AfD je najviše birača privukao na temi migracija i sigurnosti, što su pitanja koja dominiraju ovogodišnjom kampanjom.

Njemačka je u posljednjih godinu dana doživjela pet smrtonosnih napada, uključujući tri u proteklim mjesecima u Magdeburgu, Aschaffenburgu i Münchenu, a svi napadači navodno su bili migranti. Posebno je šokirao napad u petak navečer kod Berlinskog memorijala holokausta, gdje je muškarac izboden nožem. Policija je napadača identificirala kao Sirijca s antisemitskim motivom.

AfD je iskoristio ove događaje kako bi promovirao svoju kontroverznu politiku "remigracije", koja podrazumijeva deportaciju stranaca koji su počinili kaznena djela. No, kritičari upozoravaju da se taj termin može tumačiti i kao zagovaranje masovnih deportacija migranata i njihovih potomaka.

AfD bilježi rast u zapadnoj Njemačkoj

Iako je AfD tradicionalno najjači u istočnim dijelovima Njemačke, stranka sada brzo osvaja glasove i na zapadu, osobito u industrijskim gradovima pogođenima ekonomskom stagnacijom. Primjer za to je Duisburg, gdje je AfD na prošlogodišnjim europskim izborima osvojio 20% glasova u Marxlohu, 25% u susjednim četvrtima i čak 30% u još jednom dijelu grada.

U Marxlohu, koji je poznat po svojoj turskoj zajednici i trgovinama vjenčanica, petorica mladića u dvadesetima u subotu su objasnili zašto će glasovati za AfD.

„Mladi smo, trebamo posao, a ne daju nam priliku za školovanje i obuku“, rekao je jedan od njih.

„Nemamo novca, sve je skuplje, poslova je sve manje, a ovdje je toliko prljavo“, dodao je drugi.

AfD nije poznat po jakim socijalnim politikama, ali njihova poruka o sigurnosti privlači birače koji su nezadovoljni trenutnim političkim elitama.

Njemačka pred ključnim odlukama u vanjskoj politici

Nova njemačka vlada morat će se suočiti s velikim izazovima na međunarodnoj sceni. Njemačka je drugi najveći pružatelj vojne pomoći Ukrajini, no budući kancelar morat će surađivati s novim američkim predsjednikom koji je oslabio jedinstvo Zapada u podršci Kijevu.

Dodatni šok izazvao je američki potpredsjednik JD Vance, koji se nedavno sastao s AfD-ovom kandidatkinjom Alice Weidel i pozvao na ukidanje političke izolacije krajnje desnice.

U Njemačkoj je ta izolacija poznata kao "brandmauer" (protu-požarni zid), a Merz je prošlog mjeseca optužen za njegovo rušenje jer je koristio podršku AfD-a u parlamentu. Kao odgovor, u subotu su u nekoliko njemačkih gradova održani masovni prosvjedi protiv krajnje desnice.

Koalicijske opcije i neizvjestan rezultat za manje stranke

Njemački Bundestag je smanjen na 630 zastupničkih mjesta, a broj stranaka koje prijeđu prag od 5% odredit će koliko će biti teško formirati novu vladu.

• Slobodna demokratska stranka (FDP), koja je bila dio odlazeće vlade, u opasnosti je da ne prijeđe prag.
• Lijevi populisti (BSW) također su na rubu političkog opstanka.
• Ljevica (Die Linke) bilježi blagi oporavak i mogla bi postati peta najjača stranka, odmah iza Zelenih.

Biračka mjesta otvaraju se u 08:00 sati zatvaraju u 18:00 sati, a već u večernjim satima očekuju se prvi rezultati.