Njemačka industrija opet proizvodi i izvozi punom parom pa se zato ta europska zemlja može pohvaliti stopama gospodarskog rasta koje nitko prije dvije godine, na vrhuncu svjetske krize, nije mogao ni zamisliti. Ipak, galop njemačke

ekonomije otvorio je i pitanje nedostatka kvalificiranih radnika, što je stara njemačka boljka, zbog čega bi se moglo dogoditi uvođenje 45-satnog radnog tjedna. To pak sigurno ne bi prošlo pored sindikata, ali ni kod šire javnosti, s obzirom da Nijemci jako drže do svojih socijalnih prava, između ostalog jer za njih vrijedno rade.

Zato se ovih dana iz vlade Angele Merkel mogu čuti riječi da je njemački cilj privući mlade, sposobne i kvalificirane radnike iz država Europske unije koje su na rubu bankrota. Konkretno, Merkel želi  dovesti Španjolce i Portugalce, jer su u svojim domovinama suočeni sa stopom nezaposlenosti od 20 posto i više. Također, uskoro će postati i aktualno puno pravo kretanja za građane iz članica koje su  pristupile EU 2004. godine, pa bi i mladim i obrazovanim Česima, Poljacima i Mađarima postalo lakše trajno emigrirati u Njemačku zbog posla.

Članovi CDU-a objasnili su za njemačke medije da bi se građani drugih europskih zemalja, koje su ujedno i članice EU-a, mnogo lakše snašli i integrirali u njemačko društvo, a i da bi inače trebalo mijenjati zakone o useljenicima ako se želi dovesti ljude iz drugih dijelova svijeta. Merkel je pak najavila da će o svemu popričati i sa španjolskim premijerom Zapaterom. Nadalje, konzervativno-liberalna vlada prošli tjedan predstavila je i svoj plan za veći angažman žena na tržištu rada, po kojem bi do 2025. godine čak tri milijuna novih radnih mjesta u Njemačkoj trebale zauzeti žene. Brz obzira na to, čini se da su u vladajućoj koaliciji ujedinjeni oko procjene da će rast njemačke ekonomije patiti bez useljeničke radne snage, a procjene glase da je potrebno 'uvesti' čak 800 tisuća stranih radnika.