Kada je njemački ministar Karl-Theodor zu Guttenberg ljetos prvi puta spomenuo ideju ukidanja služenja vojnog roka u okviru svoje reforme vojske, reakcije iz njegovog konzervativnog političkog tabora bile su vrlo oštre.

Mnogi političari unutar Kršćanskih demokrata su ustvrdili da je to tradicija koju ne treba napuštati jer se na taj način vojska povezuje s njemačkim društvom, a Guttenbergu su poručili da očito nije dobro promislio svoj prijedlog. Popularni i inače vrlo konzekventni ministar obrane ipak nije odustao od svoje ideje, iako je to značilo političko nadmudrivanje u vlastitim redovima.

Ovih dana je, nekoliko mjeseci kasnije, jasno u javnosti najavio da se obavezno služenje vojnog roka ukida 1. srpnja 2011. 'To je dokaz da ozbiljno shvaćamo reformu vojske', izjavio je Guttenberg novinarima u Dresdenu, gdje se održavala konferencija o njegovim prijedlozima.

Potaknut na ovu ideju Guttenberg je bio prvenstveno zbog velikih ušteda u obrambenom budžetu koje bi ukidanje vojnog roka donijelo, konkretno čak 500 milijuna eura godišnje. Također, tijekom godina je sve manji broj mladih bio voljan služiti vojsku, pa je tako broj ročnika u 2000. iznosio 144 tisuće, dok je danas upola manji.

Skraćeno je i vrijeme služenja na šest mjeseci, ali to nije pomoglo da se mladi Nijemci oduševe obaveznom vojnom obukom, pa je većina tražila civilno služenje. Njih je u 2002. bilo 136 tisuća te su pomagali u staračkim domovima, bolnicama i ustanovama za hendikepirane. No, ukidanje vojnog roka znači i ukidanje civilnog služenja istoga, što će predstavljati veliki organizacijski problem za spomenute ustanove, pa zato njemačka vlada planira uvesti novi volonterski program u kojem bi godišnje sudjelovalo oko 350 tisuća mladih.

S druge strane, Guttenbergova vojna reforma ne predviđa veliko sniženje broja profesionalnih vojnika u Bundeswehru (kako Nijemci nazivaju svoju vojsku), u kojem trenutno služio 240 tisuća ljudi.

Cilj je da ubuduće bude oko 180 tisuća profesionalaca u njemačkoj vojsci, što analitičari ocjenjuju kao dostižan i adekvatan broj. Uvest će se i dobrovoljno služenje vojnog roka u trajanju od 12 mjeseci, kao jedan od načina profesionalnog pristupanja Bundeswehru.

Osim vojnih implikacija ove odluke, čiji je cilj njemačku vojsku učiniti modernijom i jeftinijom za državu, ministar obrane Guttenberg će itekako politički profitirati. Često spominjan kao budući njemački kancelar, ukidanje vojnog roka koje je uspio uvesti unatoč prvotnom protivljenu vlastite stranke, Karl-Theodoru zu Guttenbergu se računa kao veliki plus u tamošnjoj javnosti, u kojoj je odavno mnogo popularniji nego kancelarka Angela Merkel.

Jedina mu je konkurencija u vladi jednako omiljena i sposobna ministrica rada Ursula von der Leyen, za koju njemački komentatori naglašavaju da je najvjerojatniji izbor aktualne kancelarke za nasljednicu na čelu CDU-a. Bit će zanimljivo vidjeti tko će za koju godinu pobijediti u borbi za premoć među demokršćanima, bogati plemić Guttenberg ili ugledna bivša liječnica i znanstvenica Von der Leyen, inače majka sedmero djece.