Nije tajna da je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina postala useljenička zemlja. No, nakon što ju je napustilo nekoliko stotina tisuća Hrvata, i oni su se polako počeli vraćati.

Prema najnovijim podacima njemačkog statističkog ureda, Destatisa, broj hrvatskih državljana u Njemačkoj se smanjio u protekle dvije godine za 10 i pol tisuća. Krajem prošle godine, ondje je živjelo 425.810 Hrvata, dok ih je krajem 2022. bilo 436.325.

Unatoč tome, Hrvati su i dalje peta useljenička nacija iz EU u Njemačkoj nakon Rumunja, Poljaka, Talijana i Bugara. No, tek kad budu poznati podaci o dobnoj strukturi i broju Hrvata koji su se vratili iz Njemačke, znat ćemo je li preokrenut trend iseljavanja.

Usporavanje negativnih trendova

Demograf i savjetnik ministra demografije i useljeništva, Dražen Živić tvrdi da su podaci o manjem broju Hrvata u Njemačkoj naznaka usporavanja negativnih demografskih trendova i migracija. Ipak, upozorava da ove podatke treba uzeti s rezervom, jer nije poznato koliko se Hrvata iz Njemačke vratilo u Hrvatsku, a koliko u BiH.

'Globalni kontekst bremenit je izazovima, uključujući i sigurnosne, a Njemačka je i u određenim gospodarskim teškoćama, zbog čega se za naše ljude otvara perspektiva povratka u Hrvatsku. Nakon sadašnjih skromnijih brojki, to može ići i u nekom zamašnijem smjeru ako povratak iseljenika bude praćen i određenim privlačnim faktorima u Hrvatskoj, koji još uvijek nisu toliko jaki da bi privukli statistički relevantan broj povratnika.

No, svakako treba vidjeti zašto se ljudi vraćaju i na što se vraćaju i u tom kontekstu država bi trebala osluhnuti koje to konkretne stvari koje se tiču gospodarstva, olakšanog ulaganja, nižih poreza, osobito u opustjelim područjima poput Slavonije, treba poticati. Tada bi se mogao očekivati zamjetniji povratak mlađih iseljenika iz posljednjeg vala, ali i starijih', prenosi Poslovni dnevnik Živićeve riječi.

Zaustavljeno masovno iseljavanje

On dodaje da se iz Hrvatske iseljava manji broj građana nego ranije, ali i dolazi mali broj ljudi. No, masovno iseljavanje se zaustavilo, ponajprije zbog manjka mladog stanovništva koje se može iseliti.

'Ako se kroz neko vrijeme poveća broj doseljenika hrvatskih državljana, a smanji broj doseljenih stranaca, to će sa stajališta dugoročne demografske revitalizacije biti pozitivan trend. Kada se zaustavi iseljavanje i među doseljenicima prevladavaju povratnici u Hrvatsku koji se vraćaju u poznatu sredinu i lako integriraju, smanjivat će se potreba i za uvozom strane radne snage koja dolazi iz druge kulture i čiji su troškovi integracije neusporedivo veći', ustvrdio je Živić i nastavio:

'Osim toga, strani radnici uglavnom ne dovode ovdje obitelji i teško bi im mogli sa svojim kvalifikacijama i plaćama osigurati krov nad glavom, zbog čega dugoročno njihov dolazak ne utječe na demografsku sliku zemlje, a postoji rizik od njihove getoizacije. Mi ne možemo izbjeći imigraciju radne snage, ali se treba prvenstveno orijentirati prema našim ljudima, koji su primjerice otišli u Njemačku ili Irsku prije pet ili deset godina. Možda je standard niži ovdje nego u Njemačkoj, ali živjeti u vlastitoj zemlji bolje je nego živjeti vani gdje ste uvijek stranac.

Naravno, da bi se dogodio značajniji povratak, treba uklanjati razloge zbog kojih su ljudi odlazili. Država treba osigurati priuštivo stanovanje mladima, porezne olakšice i subvencije za one koji žele ovdje ulagati, što nadilazi klasičnu demografsku priču. Stvari su se počele micati s mrtve točke. Najgore bi bilo da to sada sve stane i prepusti se poslodavcima da i dalje vode imigracijsku politiku', zaključio je Živić dodavši da nije cilj da povratnici ovdje budu socijalni slučajevi.