'Bez obzira radi li se o Hrvatskoj ili Francuskoj, diljem Europe politički lideri pozdravljaju njemačke reforme tržišta rada s početka 2000-ih. Međutim slika novog ekonomskog čuda, u pozadini kojega stoje tzv. Hartzove reforme, uvelike se temelji na mitovima. Više od deset godina nakon njihovog uvođenja Njemački savez sindikata, krovna organizacija osam sindikata s više od šest milijuna članova, i dalje je izrazito kritičan prema Hartzovim reformama i izričito je protiv njihovog korištenja kao modela.

'Hartzove reforme otišle su u krivom smjeru i nisu mogle ispuniti obećanja. Niske stope nezaposlenosti ne pokazuju pravu sliku. Upravo suprotno, one su ostvarene uz visoku cijenu koja je plaćena rastom atipičnih oblika zapošljavanja i čitavog sektora niskih plaća. Time njemački radnici zasigurno nisu profitirali i nisu dovedeni u bolji položaj. Rad preko agencija za privremeno zapošljavanje se posebno često koristi kako bi se njime zamijenio standardni rad na puno radno vrijeme. Čak i tadašnji donositelji odluka danas priznaju da širenje agencijskog rada nije ispunilo očekivanja. SPD je zbog toga tražio 'reforme reformi' i vršio pritisak da se provede snažnije uređenje agencijskog rada u koalicijskom sporazumu nove njemačke vlade.

Ako išta, njemački model pokazuje jedno: neuravnotežene reforme tržišta rada vode u krivom smjeru. Glavni razlog zbog kojeg Njemačka ostvaruje dobre rezultate jest snažno socijalno partnerstvo i radnička participacija', izjavila je Annelie Buntenbach, članica Izvršnog odbora Njemačkog saveza sindikata (DGB).

Savez samostalnih sindikata Hrvatske podsjeća kako je i Europska komisija u svom nedavnom izvještaju 'Ekonomski i socijalni trendovi u Europi 2013.' upozorila na negativne posljedice promašenih politika fleksibilizacije. Ne pristajemo da promašaje bivših vlada, posljedice enormne pljačke društvenog bogatstva i krize snose radnici. Moderna ekonomija postaje sve globaliziranija i dinamičnija – ali zašto se predstavlja kao normalno da bi rizik poslovanja u takvim uvjetima trebali, snižavanjem plaća i uvjeta rada, plaćati radnici, a ne poslodavci koji su u tom odnosu jača strana i iz njega izvlače profit? A one koji uspoređuju hrvatsko i njemačko radno zakonodavstvo pozivamo da prije razmisle poštuju li se zakoni jednako u Hrvatskoj kao i u Njemačkoj. Je li i u toj zemlji, s kojom se odjednom tako volimo uspoređivati, moguće da radnik odradi svoj posao, a za to ne primi plaću, pitaju se u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske.