Cijene su u eurozoni visoke kao nikad prije – u srpnju su u prosjeku bile za 8,9 posto veće nego u ljeto prošle godine. U Njemačkoj je ta razlika nešto manja, 7,5 posto, zbog državnih intervencija. No smanjeni porez na gorivo i jeftina mjesečna karta za javni prijevoz i vlakove prestaju važiti u rujnu, a plaće će vjerojatno rasti.

Mnogi pružatelji usluga poput frizera će zbog poskupljenja energenata morati povećati cijene. Očekuju se i velike nadoplate za režije iduće godine, nakon što stanodavci pošalju podstanarima obračun za 2022. godinu. Poboljšanje situacije nije na vidiku, piše Deutche Welle.

I proizvođači stalno povećavaju svoje cijene. Stručnjaci su očekivali sporiji rast, ali to se nije ostvarilo. U srpnju je zabilježen rast od 37,2 posto. Glavni razlog je drastično poskupljenje energenata, u prosjeku 105 posto u usporedbi s prošlom godinom. Plin je u godinu dana poskupio za 164 posto, struja 125 posto, naftni derivati 42 posto. To su glavni uzroci povećanja cijena u maloprodaji.

Vrhunac je dostignut?

Ako se iz povećanja cijena izdvoje dodatni troškovi za energente, proizlazi da su cijene proizvođača sada porasle za samo 14 posto. No to je još uvijek veliko poskupljenje, smatra Ralph Solveen, ekonomski stručnjak njemačke banke Commerzbank.

On kaže da su pojedine sirovine, poput čelika, u međuvremenu pojeftinile, pa to, po njegovom mišljenju, upućuje na to da će idućih mjeseci biti dostignut vrhunac poskupljenja. Solveen to ocjenjuje kao „prvi oprezni signal da ćemo iduće godine imati nešto manji rast cijena".

Do tada će, prognoziraju stručnjaci, inflacija u Njemačkoj i dalje rasti, na 9 posto, možda čak i više. Solveen upozorava da to ne znači da će od iduće godine sve biti po starom.

„Mi polazimo od toga da će inflacija i nakon toga ostati na više od dva posto, dakle mi ćemo i dalje imati fazu prilično visoke inflacije", kaže ovaj ekonomski stručnjak. To je inflacija koja će i dalje premašivati ciljeve Europske središnje banke (ESB) za stabilizaciju cijena.

Prikrivena povećanja cijena

ESB je u srpnju po prvi put nakon 11 godina povećao kamatnu stopu u zoni primjene eura. Stručnjaci očekuju da će kamatna stopa nastaviti rasti, vjerojatno opet za 0,5 posto.

„Polazimo od toga da taj korak, koji se može očekivati u rujnu, neće biti posljednji, nego da će ESB povećavati kamate i iduće godine, kako bi tada bio stvarno siguran da ćemo opet imati smanjenje inflacije", kaže Michael Holstein, glavni ekonomist DZ-Banka.

Solveen pak pretpostavlja da će gospodarstvo iduće zime vjerojatno pasti u recesiju, pa će zato ESB vjerojatno najprije neko vrijeme pauzirati s povećanjem kamata.

I građani se suočavaju s povećanim potrošačkim cijenama. Tako su proizvođači prehrambenih proizvoda u srpnju svoje cijene povećali za 21 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No to nije uvijek transparentno, upozorava Centrala za zaštitu potrošača Hamburg. Jer, sve više proizvođača koristi trikove: recimo, smanje pakovanje proizvoda, ali ne i cijenu, dakle za isti novac potrošač dobije manju količinu. Armin Valet iz hamburške Centrale za zaštitu potrošača kaže da ta pojava nije ništa novo, ali da su sada znatno učestale žalbe potrošača na ta skrivena poskupljenja, koja, prema njegovim procjenama, iznose između 11 i 33 posto.

Osim toga, često se ne radi samo o smanjenoj količini, nego se dodatno još povećava i cijena. Armin Valet kaže da se to uglavnom događa kod slatkiša, ali i kod higijenskih proizvoda i kozmetike. Osnovne živežne namirnice obično nisu pogođene tim prikrivenim poskupljenjima. „Litra mlijeka je stvarno još uvijek litra mlijeka", kaže Valet. No on računa s time da će cijene još neko vrijeme nastaviti rasti.