Njegovi djed i baka doselili su u Sjedinjene Države iz naših krajeva. Djed je bio Hrvat Modrić, dok mu je baka bila iz Crne gore. On se rodio u saveznoj državi New Mexico prije 69 godina.

Danas je profesor biokemije na Duke Medical School koja djeluje pod okriljem Duke University Medical Centera koji se iz godine u godinu rangira među 10 najboljih američkih bolnica od njih ukupno 5.700. Također je istraživač u poznatoj neprofitnoj instituciji Howard Hughes Medical Institute.

Nobel za istraživanje mehanizama raka

Švedska akademija odlučila je početkom mjeseca da će Nobela za kemiju dodijeliti Modrichu za njegova istraživanja kemijskih mehanizama popravaka oštećenja na DNK koja mogu uzrokovati rak. Nagradu je podijelio s Azizom Sancarom i Tomasom Lindahlom. Rezultati njegova 20-godišnjeg rada važni su za unapređenje liječenja raka debelog crijeva te još 30-ak posto drugih tumora i neurodegenerativnih bolesti kao što je primjerice Huntingtonova.

Očuvanje DNK od ključnog je značaja za zdravlje organizma. Kada u njoj dođe do promjena, rezultat mogu biti različite bolesti, prije svega tumorske. Greške u DNK mogu uzrokovati različiti agresivni čimbenici poput ultraljubičastih zraka, slobodnih radikala i kancerogenih tvari. Svakoga dana u 10-ak trilijuna stanica ljudskog organizma dogodi se po nekoliko tisuća pogrešaka. Kako bi se nosile s ovim problemom, stanice su razvile mehanizme koji ih otkrivaju i popravljaju.

Modrić je sredinom 1970-ih dao ključan doprinos istraživanju ovih mehanizama otkrivši sustav popravljanja krivog povezivanja parova (mismatch repair MMR). Ovaj sustav proteina identificira i popravlja pogreške koje nastaju tijekom kopiranja kromosoma.

U zdravim stanicama, prilikom kopiranja oko tri milijarde slova DNK, u prosjeku se dogodi jedna mutacija. Sustav MMR smanjuje broj grešaka za oko tisuću puta.

Modrić je također utvrdio da onesposobljavanje korekcijskog sustava MMR uzrokuje najčešći oblik nasljednog raka crijeva te da devijacije u popravljanju imaju važnu ulogu u razvoju dugih tumora i neurodegenerativnih bolesti.

Za DNK ga je zainteresirao otac, biolog

Kako piše u njegovoj biografiji na stranici Howard Huges Medical Instituta, Modrić je djetinjstvo proveo u malenom gradiću na sjeveru savezne države New Mexico. Odrastanje u prirodnom okruženju, uz oca koji je bio srednjoškolski učitelj biologije, u njemu je probudilo ljubav prema prirodi.

Modrić se prisjeća da ga je upravo otac, kada je krenuo u srednju školu 1963. godine savjetovao da uči o DNK. Ovaj savjet očito je vrlo ozbiljno prihvatio jer je istraživanju DNK posvetio praktički cijelu svoju karijeru sve do današnjih dana. Studirao je na slavnom MIT-ju, a doktorirao na jednako uglednom Stanfordu.

Hrvatima 'leži' kemija

Naravno, Modrich se ne može smatrati Hrvatom nego Amerikancem. No zanimljivo je primijetiti da su i Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, dva jedina nobelovca koji se obično smatraju Hrvatima, ako ne računamo književnika Ivu Andrića, također bili kemičari.