Međunarodna anketa provedena među vodećim svjetskim znanstvenicima pokazala je da će gripa najvjerojatnije izazvati novu pandemiju u bliskoj budućnosti
Uvjerenje da je gripa najveća prijetnja za izazivanje globalne pandemije temelji se na dugoročnim istraživanjima koja pokazuju da se ona neprestano razvija i mutira, rekao je Jon Salmanton-García sa Sveučilišta u Kölnu, koji je proveo studiju.
'Gripa se pojavi svake zime. Ova izbijanja mogli biste opisati kao male pandemije. Više-manje su kontrolirani jer različiti sojevi koji ih uzrokuju nisu dovoljno virulentni – ali to neće nužno biti slučaj zauvijek', navodi Garcia.
Čak 57 posto od 187 uglednih znanstvenika koji su sudjelovali u istraživanju smatra da je gripa najveća pandemijska prijetnja. Ostali detalji istraživanja bit će otkriveni na kongresu Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti (ESCMID) u Barceloni sljedećeg vikenda.
Sljedeći najvjerojatniji uzrok pandemije, nakon gripe, vjerojatno će biti virus nazvan bolest X koji je još uvijek nepoznat znanosti, a to smatra 21% stručnjaka koji su sudjelovali u studiji. Oni vjeruju da će sljedeću pandemiju uzrokovati mikroorganizam koji će se tek identificirati i koji će se pojaviti iz vedra neba, baš kao što je to učinio virus Sars-CoV-2, uzročnik Covid-19 2019.
15 posto sudionika u studiji smatra da Sars-CoV-2 i dalje predstavlja najvjerojatniji uzrok pandemije u bliskoj budućnosti. Ostale smrtonosne mikroorganizme – poput virusa Lassa, Nipah, Ebola i Zika – ocijenilo je kao ozbiljne globalne prijetnje tek 1 do 2 posto ispitanika.
Prošlog je tjedna Svjetska zdravstvena organizacija izrazila bojazan zbog alarmantnog širenja soja H5N1 gripe koji uzrokuje milijune slučajeva ptičje gripe diljem svijeta. Ova epidemija započela je 2020. godine i dovela je do smrti ili ubijanja desetaka milijuna peradi, a također je uništila milijune divljih ptica.
Nedavno se virus proširio na vrste sisavaca, uključujući domaća goveda koja su sada zaražena u 12 država u SAD-u, dodatno povećavajući strahove o rizicima za ljude. Što više vrsta sisavaca virus inficira, to ima više mogućnosti da evoluira u soj opasan za ljude, rekao je prošli tjedan za časopis Nature Daniel Goldhill s Kraljevskog veterinarskog koledža u Hatfieldu.
Do danas nije bilo naznaka da se H5N1 širi među ljudima. Ali u stotinama slučajeva u kojima su se ljudi zarazili putem kontakta sa životinjama u proteklih 20 godina, učinak je bio strašan. 'Stopa smrtnosti je iznimno visoka jer ljudi nemaju prirodni imunitet na virus', rekao je Jeremy Farrar, glavni znanstvenik Svjetske zdravstvene organizacije.
Voditelj istraživanja Salmanton-García upozorava i da su neke lekcije o sprječavanju širenja bolesti zaboravljene nakon završetka pandemije Covida. 'Ljudi su se vratili kašljanju u ruke i zatim rukovanju s drugim ljudima. Nošenje maski je nestalo. Vraćamo se starim lošim navikama. Možda ćemo požaliti zbog toga', zaključuje.