'Spectrum je prema ugovoru preuzeo obvezu interpretacije podataka i osiguravanja svih materijalnih, tehničkih i ljudskih resursa koji su za to potrebni, uključujući naravno i snošenje troškova istih', odgovor je Ministarstva.

Norvežani su s tim poslom već započeli, a analiziraju snimke koje su rađene uglavnom 90-ih i koje su u vlasništvu Hrvatske. Podrška će im biti i zagrebačka Geofizika

Kao i u slučaju Jadrana, i ovdje će se primijeniti princip podjele zarade između Spectruma i Hrvatske od prodaje podataka naftnim kompanijama.

Postavlja se pitanje zbog čega nam je uopće potrebna pomoć Norvežana u interpretaciji snimaka koje je napravila Ina? Zar to nisu mogli napraviti domaći stručnjaci?

Akademik Mirko Zelić, bivši član uprave Ine i predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa, kaže da su metode interpretacije godinama napredovale i da nam Norvežani tu mogu puno pomoći.

Ali kao i kod Jadrana već postoje procjene naših geologa koliko bi se na kontinentu moglo naći nafte i plina. S tim da su brojčane vrijednosti iskazane za Panonski bazen, dok su mnogo oprezniji kad je riječ o području Dinarida.

Panonski dio, prema tim procjenama, skriva još oko 30-ak milijuna tona ekvivalenta nafte (nafta i plin) potencijalnih nalazišta u konvencionalnim ležištima i oko 450 milijardi kubika plina u nekonvencionalnim ležištima, za čije su iskorištavanje potrebne skuplje tehnologije.

Dinaride je u suradnji s Inom istraživala američka kompanija Amoco. I prema njezinoj studiji izrađenoj 1990. pronađene su naslage koje daju naslutiti bogata nalazišta ugljikovodika. Amerikanci su tad naveli da bi karbonatne stijene Dinarida koje se protežu od Slovenije preko Hrvatske i BiH do Crne Gore, mogle generirati 20 milijardi tona ekvivalenta nafte.

Da su Dinaridi posebno zanimljivi, dokazuju i događanja s druge strane granice, u Federaciji BiH. Za razliku od Hrvatske, tamošnje vlasti su na temelju starih seizmičkih snimaka i istražnih bušotina već formirali blokove koje će dati u koncesiju.

U poodmakloj su fazi pregovora sa Shellom koji želi područje Dinarida i spreman je u daljnja istraživanja uložiti 700 milijuna dolara. Neki od blokova nose nazive hrvatskih gradova: Slunj, Knin, Sinj, Imotski, Ploče, Metković i Dubrovnik

'Ako se pronađu iskoristiva polja, moguće je da će se ona protezati i preko granice. Tad će Federacija BIH i Hrvatska morati postići dogovor o iskorištavanju. Dobar primjer za to su nalazišta na granici s Mađarskom. Znači, kad se ležište okonturi i definira, točno se zna koliko pripada svakoj strani. I posebnim ugovorima se podjeli proizvodnja i način iskorištavanja ležišta', objasnio je Zelić.

Shell je već kontaktirao naše Ministarstvo gospodarstva i iskazao je interes za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na Jadranu i kopnu.