To su samo neke od novosti koje na snagu stupaju 14. prosinca, kad za sve zemlje članice EU počinje vrijediti nova Uredba o službenim kontrolama primjena propisa o hrani i hrani za životinje, navodi dnevnik.

Riječ je o novom, boljem setu mjera nadzora i kontrole kompletnog poljoprivredno-prehrambenog lanca, koje su Europski parlament i Vijeće prihvatili u ožujku 2017. godine, a zemlje članice dužne su to početi primjenjivati od kraja 2019.

Kako je pojašnjeno u tekstu uredbe, ideja je postići bolji, stroži i Heksibilniji inspekcijski sustav nad 800 milijardi eura vrijednom europskom industrijom proizvodnje hrane, koju je posljednjih godina potresao val skandala.

Poput, recimo, onog iz 2013. godine, kad je otkriveno da je europskim potrošačima podvaljivana hrana deklarirana kao govedina, iako se ustvari radilo o konjskom mesu ili novijeg šokantnog otkrića da se u poljskim klaonicama kolju bolesne krave te se njihovo meso potom preprodaje u trgovinama.

Zadnja uredba kojom je EU definirala okvire inspekcijskog nadzora nad proizvodnjom hrane datira u davnu 2004. godinu, pa se novom legislativom pokušava stati na kraj prevarantskim praksama u segmentu proizvodnje hrane, a u tome bi trebale pomoći nove, izdašnije kazne za počinitelje.

Točnije, države članice u svoje će zakone uvesti kazne koje će u financijskom smislu morati biti veće od koristi koju je počinitelj ostvario prevarom, a iako se preporučuje da se one određuju kao postotak prihoda, države članice same će moći odabrati hoće li prihvatiti baš taj model.

Novost za inspektore bit će mogućnost da anonimno na internetu kupuju uzorke hrane koje potom testiraju, a pokaže li se da su nesukladni, takvi će se uzorci automatski smatrati službenima te će se moći kažnjavati prekršitelji, što se dosad ipak moralo raditi uz službene najave, donosi Jutarnji list.