Prehrana koja se bazira na mesu i mliječnim proizvodima i bacanje viška namirnica pridonose brojnim opasnostima koje se povezuju s klimatskim promjenama, stoji u izvješću UN-ova Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC), kojim ovo znanstveno tijelo želi potaknuti potrošače da promijene svoje navike prije nego što bude prekasno
Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) zagovara globalni pomak prema konzumiranju žitarica, voća i povrća, a manje konzumiranja mesa, uz napomenu da bi se na taj način smanjila emisija stakleničkih plinova te bi se plodna zemlja mogla iskoristiti na puno održiviji način.
Znanstvenici ističu kako su odavno odustali od zamisli da eksplicitno tjeraju ljude da postanu vegani ili vegetarijanci. Smatraju da bi se, kad bi pojedinci smanjili potrošnju mesa, obrađivanjem manje površine zemlje moglo nahraniti puno više stanovnika našeg planeta.
vezane vijesti
'Mi ne savjetujemo ljudima da prestanu jesti meso, jer na nekim mjestima oni jednostavno nemaju izbora. Ipak, očito je da zapadne zemlje u tome pretjeruju', smatra profesor Pete Smith, ekolog s britanskog Sveučilišta Aberdeen.
U dokumentu, koji je izradilo 107 znanstvenika na UN-ovu Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama stoji da bi zemlja, kada bi se koristila učinkovitije, mogla primiti više ugljika što ga emitiraju ljudi. Predstavljanje istraživanja okončano je diskusijom u Ženevi.
Premda je zračni promet odgovoran za otprilike 2,5 posto globalne emisije ugljičnog dioksida, a zrakoplovi osim CO2 u atmosferu emitiraju dušikove i sumporne okside, čađu i vodenu paru, utjecaj poljoprivrede i ostalih načina korištenja zemlje trenutačno je odgovoran za 23 posto emisije stakleničkih plinova koja potječe od ljudi, odnosno od posljedica procesa proizvodnje hrane, stoji u izvješću IPCC-a.
I uzgoj stoke pridonosi globalnom zagrijavanju zbog metana koji oslobađaju životinje, no velik udio ima i krčenje šuma zbog širenja pašnjaka.
UN-ovo znanstveno tijelo pozvalo je svijet da se okrene održivoj poljoprivredi prije nego što postane prekasno za zaštitu poljoprivrednih površina od klimatskih promjena.
'To bi pridonijelo smanjenju emisije metana', ističe njemački biolog Hans-Otto Poertner, jedan od glavnih autora izvješća koji je prisustvovao završnoj sjednici u Ženevi. Autori izvješća potiču proizvođače da smanje bacanje hrane - prije ili nakon što ona stigne do kupaca.
Ostacima hrane nerijetko se mogu nahraniti životinje ili se oni mogu iskoristiti na način da se pošalju onima koji gladuju. Primjerice, švicarska organizacija 'Partage' preuzima iz prodavaonica i trgovačkih centara neprodane namirnice te ih dijeli lokalnim obiteljima. Istodobno, njezini članovi prikupljaju stari kruh i pretvaraju ga u mrvice, suše voće i konzerviraju povrće. Sve navedeno pridonosi smanjenju emisije ugljičnog dioksida koji je posljedica proizvodnje hrane.
Dodatni ugljik što ga ljudi oslobađaju u atmosferu koristan je i hranjiv kad je posrijedi rast šuma, osobito u sjevernoj hemisferi. To bi moglo pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena, no na kraju se sve svodi na balansiranje raznih čimbenika. Stručnjaci kažu da se pozitivni učinci poništavaju ako se planet nastavi pregrijavati.
U izvješću stoji i da neki dijelovi Zemlje, oni u području oko ekvatora već gube vegetaciju uslijed previsokih temperatura.
Tlo se ponekad zanemaruje kao značajan dio klimatskog sustava, no riječ je o drugome po redu skladištu ugljika na planetu, odmah nakon oceana. Biljke upijaju ugljični dioksid iz atmosfere i zadržavaju ga u tlu. No krčenje šuma i loša poljoprivreda tomu mogu naštetiti. Kad je zemlja oštećena, ugljik se oslobađa u atmosferu u obliku ugljičnog dioksida, a daljnji rast biljaka postaje ugrožen.
Znanstvenici kažu da će klimatske promjene ubrzati ovaj proces. Visoke temperature mogu izmijeniti organski sastav tla, omogućujući emisiju stakleničkih plinova.
U izvješću stoji i da smanjenje uništavanja tla može vrlo brzo pridonijeti lokalnim zajednicama. Boljim upravljanjem zemljištem, uključujući kontroliranu ispašu životinja i sadnju drveća, može se povećati plodnost zemlje, smanjiti broj siromašnih i povećati se sigurnost hrane koju stanovništvo konzumira.
U najnovijem izvješću IPCC-a pod nazivom 'Climate Change and Land' znanstvenici koji su sudjelovali u radu panela u Ženevi upozoravaju da je svijet suočen s velikom opasnošću od suša, velikih šumskih požara, otapanja permafrosta i sa sve manjim zalihama hrane.
'S povećanjem temperatura i rizici su sve veći', stoji u izvješću.
