Od izgradnje plutajućih gradova do podizanja morskih zidina i postavljanja snježnih topova na Antarktici, dugačak je popis ideja kojima znanstvenici pokušavaju zaustaviti otapanje leda na polovima i podizanje razine svjetskih mora. A sada su indonežanski dizajneri otišli korak dalje...
U pokušaju da se osmisli taktika za saniranje posljedica klimatskih promjena grupa indonežanskih dizajnera predlaže izgradnju podmornica za pravljenje leda. One bi plovile polarnim vodama i umjesto torpeda u more ispuštale sante leda.
vezane vijesti
'Na porast razine mora zbog topljenja leda ne bi trebalo odgovoriti obrambenim rješenjima', kažu tvorci idejnog rješenja koje je na nedavnom međunarodnom dizajnerskom natječaju ASA 2019 osvolilo srebrnu medalju.
Flota ledenih podmornica
U videozapisu, dostupnom i na društvenim mrežama, vidi se kako podmornica uronjava, zahvaća morsku vodu i sprema je u šesterostranični spremnik. Potom je desalinizira i smrzava te na kraju ledenu santu veličine 2073 kubičnih metara ispušta u more. Nakon toga postupak se ponavlja...
Flota podmornica koja led proizvodi 24 sata dnevno mogla bi brzo napraviti veću ledenu plohu, smatraju dizajneri na čelu s arhitektom Farisom Rajakom Kotahatuhahaom iz Džakarte.
'Da bi se zaustavilo globalno zagrijavanje, dakako da treba smanjiti emisiju ugljika u cijelom svijetu', rekao je arhitekt u poruci i dodao kako se zalaže za dvostrani pristup suzbijanju klimatskih promjena: smanjenjem emisije ugljika i obnovom ledenog pokrivača na polovima.
Stručnjaci hvale dizajnersku viziju, ali sumnjanju u izvedivost projekta.
'To je poput pokušaja spašavanja dvorca od pijeska na plaži na koju nadire plima', kaže Michael Mann, profesor atmosferskih znanosti na sveučilištu Penn State.
Puno otvorenih pitanja
Slično misli i Mark Serreze, direktor Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu sa Sveučilišta Colorado.
'Kako sastaviti flotu od 10.000 podmornica? Tko će ih izgraditi, koliko im energije treba i kako će se podmornice napajati strujom?', pita se Serreze. 'Ako ih neće pokretati vjetar ili neki drugi čisti izvor energije, te bi podmornice sagorijevanjem fosilnih goriva proivodile stakleničke plinove pa bi šteta bila veća od koristi.'
Serrezea brinu i neki drugi nedavni prijedlozi geoinženjeringa okoliša, od raspršivanje aerosola do raspoređivanja milijuna vjetrenjača koje bi crpile morsku vodu i raspršivale je po ledenim prostranstvima. Takvi planovi često nisu izvedivi, smatra on, a mogli bi izazvati nesagledive posljedice.
Opezno s geoinženjeringom
'Prskanje aerosola u jednoj regiji moglo bi dovesti do suše u drugoj', smatra Serreze koji geoinženjering ipak smatra važnim alatom u borbi protiv klimatskih promjena. No s takvim stvarima treba biti na oprezu.
"Ne bi samo tako trebalo ići tim putem. No, ako je to jedini put, onda se isplati probati', zaključuje on.
