Ako se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati, znanstvenici predviđaju da bi Alpe mogle izgubiti više od 90 posto svoje ledenjačke mase do 2100. godine
Britanski startup Earthwave i grupa europskih znanstvenika koristili su se satelitskim podacima za mapiranje topljenja ledenjaka diljem svijeta, a rezultati su alarmantni. Razvili su algoritam za kombiniranje različitih skupova podataka u zajedničku procjenu ravnoteže mase ledenjaka.
Otkrili su tako da su se u nešto više od dva desetljeća najviše smanjili ledenjaci u europskim Alpama (39 posto), a globalni prosjek iznosi pet posto.
vezane vijesti
Diljem svijeta ledenjaci su izgubili u prosjeku 273 milijarde tona leda godišnje od 2000. godine, prema istraživanju koje je danas objavljeno u časopisu Nature. To je ekvivalentno potrošnji pitke vode cijele svjetske populacije tijekom 30 godina.
Stopa gubitka leda porasla je s 231 milijarde tona godišnje (2000. – 2011.) na 314 milijardi tona godišnje (2012. – 2023.) i ne pokazuje nikakve znakove usporavanja.
Visoke temperature i saharski pijesak
Temperature u najvišem europskom planinskom lancu rastu dvostruko brže od svjetskog prosjeka. Švicarski ledenjaci izgubili su tako šest posto svog ukupnog volumena samo u 2022. nakon intenzivnih ljetnih vrućina.
Prašina iz Sahare također bi mogla biti kriva za brzo otapanje ledenjaka u srednjoj Europi. Čestice u zraku dolaze iz te pustinje i talože se na površini ledenjaka, potamnjujući led. Zbog toga oni apsorbiraju više Sunčevog zračenja i brže se tope.
Ali, u konačnici, klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem najveći su krivac. Ako se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati, znanstvenici predviđaju da bi Alpe mogle izgubiti više od 90 posto svoje mase ledenjaka do 2100. godine.
Povlačenje ledenjaka stvara probleme milijunima koji se oslanjaju na njihovo topljenje za pitku vodu, poljoprivredu i hidroenergiju, a obalne zajednice spremaju se za rastuću plimu. Tijekom razdoblja istraživanja ledenjaci su pridonijeli globalnom porastu razine mora od 18 milimetara.
vezane vijesti
Međunarodni projekt
Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Glacier Mass Balance Intercomparison Exercise (Glambie). Taj projekt koordinira Svjetska služba za praćenje ledenjaka (WGMS), čiji je domaćin Sveučilište u Zürichu, u suradnji sa Sveučilištem u Edinburghu i Earthwaveom.
Startup koristi satelitsko daljinsko očitavanje za praćenje učinaka klimatskih promjena ili pomoć drugim znanstvenicima pri otkrivanju vrijednih uvida iz satelitskih podataka.
Iako su mnogi iskusili otapanje ledenjaka iz prve ruke, pratiti to na cijelom planetu malo je izazovnije, no u tome mogu pomoći brojni sateliti koji prate debljinu Zemljinog leda iz orbite. Oni koriste optičke, radarske, laserske i gravimetrijske instrumente za pružanje podataka o gubitku ledenjaka, promjenama u debljini morskog leda i rastu razine mora.
Studija Glambie iskoristila je ove podatke za sastavljanje jednog od najopsežnijih pregleda povlačenja ledenjaka dosad provedenih. Uključivala je podatke sa satelita, kao što su američki Terra/ASTER i ICESat-2, američko-njemački GRACE, njemački TanDEM-X i CryoSat Europske svemirske agencije, piše Next Web.
