Više od četvrtine europskog teritorija već u travnju zahvatila je suša, a mnoge se zemlje spremaju za ponavljanje lanjskih apokaliptičnih scenarija, računajući na još goru situaciju. Satelitski podaci ukazuju na to da Europu pogađaju teške suše još od 2018. Oporavak otežava porast temperature, uvlačeći Stari kontinent u opasan ciklus sve neizvjesnije dostupnosti vode, piše Politico.

'Prije nekoliko godina rekao bih da imamo dovoljno vode u Europi... Sada se čini da bismo mogli imati problem', kaže Torsten Mayer-Gürr, glavni autor istraživanja provedenog pomoću satelitskih podataka.

Dok bi oborine u nadolazećim tjednima mogle obnoviti površinski sloj tla i pomoći poljoprivredi, čak ni kišovito proljeće ne može popraviti nedostatak podzemnih voda u Europi, upozoravaju stručnjaci. Na pragu nove ljetne sezone nacionalne vlade trude se riješiti i sadašnje i buduće nestašice, a istovremeno rješavaju rastuće napetosti zbog redukcija vode. Suša će, rekao je prošli tjedan španjolski premijer Pedro Sánchez, biti jedna od središnjih rasprava u toj zemlji u nadolazećim godinama.

Prošlogodišnja povijesna suša iscrpila je europske površinske i podzemne rezervoare. Zima je trebala donijeti olakšanje, ali u mnogim najteže pogođenim regijama bilo je malo kiše ili snijega. Francuska, u kojoj kiša nije pala više od 30 uzastopnih dana u siječnju i veljači, doživjela je najsušu zimu u 60 godina. Talijanska istraživačka zaklada CIMA otkrila je smanjenje snježnih oborina za 64 posto do sredine travnja, a vodostaj rijeke Po nizak je kao i prošlog ljeta; jezero Garda već sad je ispod polovine svoje prosječne razine.

Španjolski savez poljoprivrednika COAG poručio je da ove godine neke žitarice moraju biti 'otpisane', a jedan je meteorolog rekao za El País da se treba 'oprostiti s gotovo cijelom berbom maslina'. Razina vode u rezervoaru Sau sjeverno od Barcelone toliko je niska da su vlasti odlučile ukloniti ribu kako bi se izbjegli ugibanje i kontaminaciju vode u regiji. Diljem Katalonije rezervoari su u travnju na 27 posto kapaciteta. Sljedeći tjedan Španjolsku čeka rani toplinski val. Prema ministrici zelene tranzicije Teresi Riberi, dostupnost vode u Španjolskoj, slično kao u Francuskoj, mogla bi do 2050. pasti na 40 posto.

Zimske oborine posebno su važne za mediteranske zemlje, rekao je Fred Hattermann, hidrolog s Instituta za istraživanje utjecaja na klimu u Potsdamu. S obzirom na ovogodišnju oskudnu količinu oborina i tanak alpski snježni pokrivač, suša je neizbježna, dodao je. Proljetne kiše samo bi ublažile nedostatak vode ovog ljeta, a da bi Europa izašla iz začaranog kruga s nedostatkom podzemnih voda, 'trebalo bi nam gotovo desetljeće oborinskih godina', upozorio je Hattermann.

Damian Ruiz, profesor geografije na Sveučilištu u Malagi, rekao je da suša 'nije scenariji iz budućnosti, nego se već sada u nekim zonama na Mediteranu voda čuva u bačvama'.

Uloga klimatskih promjena

Nezahvalno je predviđati količinu padalina u tako dugim razdobljima, ali čak i da razina oborina ostane ista u idućem desetljeću, klimatske promjene smanjit će dostupnost vode diljem Europe.

Suša je složena pojava i mnogi čimbenici - poput lošeg upravljanja vodom ili prekomjerne potrošnje - mogu igrati veliku ulogu. Tri su načina na koje globalno zatopljenje čini kontinent sušim, rekao je Hattermann. Prvo, što više raste temperatura, to će više vode ispariti. Drugo, klimatske promjene slabe europsku mlaznu struju, što sugerira produljena razdoblja vrućih i suhih uvjeta - baš kao što se to dogodilo prošle godine - ili dugotrajne obilne kiše, kao što je bio slučaj tijekom smrtonosnih poplava 2021. godine. Konačno, zbog porasta temperature europski ledenjaci i snježni pokrivač ubrzano se smanjuju, a posljedično i razine rijeka Rajne, Po, Rhȏne, Dunava...

Ove godine doprinos otopljene vode europskim rezervoarima 'biti će stvarno mnogo manji nego inače', rekao je Andrea Toreti iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije. On napominje da su posebno ranjivi južni Portugal, Španjolska, Italija i Francuska, no na sušu trebaju biti spremne i Poljska, Bugarska, Rumunjska te Grčka. Europski opservatorij za sušu ukazuje i na nedostatak vode u nordijskim zemljama.

Njemački Brandenburg ima natprosječne količine oborina u posljednjih nekoliko mjeseci, ali razine podzemne vode ipak su niže nego lani, kaže Hattermann. 'Unatoč kiši, situacija nije bolja, nego gora', rekao je.

Europa polako reagira na novu prijetnju. Nakon prošlogodišnjih razornih učinaka suše na poljoprivredu, energetiku i industriju, Italija je izdala dekret o suši kojim se olakšava upravljanje vodnom infrastrukturom, uključujući postrojenja za desalinizaciju. Španjolska je objavila nove planove za upravljanje vodama, a nova nacionalna strategija francuskog predsjednika Emmanuela Macrona usmjerena je na smanjenje ukupne potrošnje vode za 10 posto do kraja desetljeća. Prema planu, od svakog sektora će se tražiti da izradi prijedloge za smanjenje korištenja vode. Njemačka strategija, usvojena u ožujku, uključuje korake za 'održivu' upotrebu vode u 10 područja do 2050., kao i niz od 78 mjera koje treba provesti do 2030.

Ali kritičari tvrde da zemlje čine premalo na rješavanju lošeg upravljanja resursima, pogoršavajući učinke sve manje dostupnosti vode. Procjenjuje se da se četvrtina europske pitke vode gubi zbog cjevovoda. Talijanska političarka Zelenih i bivša europarlamentarka Eleonora Evi na Twitteru je osudila plan svoje vlade, napominjući da se treba usredotočiti na pošumljavanje i politike za zaustavljanje gubitka pitke vode uzrokovanog curenjem.

U međuvremenu, upravljanje vodom - i odlučivanje o tome tko joj može pristupiti - pretvara se u političko pitanje diljem kontinenta. Prošlog ljeta u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji uvedena su ograničenja u korištenju vode, uz pitanja o prioritetu njezina korištenja za turističku infrastrukturu, velika industrijska postrojenja i poljoprivredu. Katalonija je nedavno propisala 40-postotno smanjenje potrošnje vode za poljoprivredu. U južnoj Njemačkoj broj sudskih sporova oko vode udvostručio se u posljednja dva desetljeća. U Francuskoj su napetosti između ekologa i farmera oko izgradnje rezervoara vode prošlog mjeseca prerasle u nasilne sukobe jer aktivisti inzistiraju na smanjenju potrošnje umjesto crpljenja podzemnih voda. U Andaluziji su pak planovi vladajuće desnice da povećaju navodnjavanje u blizini močvare Doñana pod zaštitom UNESCO-a izazvali bijes među oporbenim ljevičarima, pa je tako Maribel Mora iz Podemosa izlila čašu pijeska na fotelju premijera te regije, upozoravajući da će pretvoriti Doñanu u pustinju.