veliki potencijal

Nova godina, novo oružje: Što 2025. donosi ukrajinskoj vojnoj industriji?

01.01.2025 u 11:46

Bionic
Reading

Unatoč velikim izazovima, poput ovisnosti o uvozu komponenti, ograničenja financijskih resursa i potrebe za modernizacijom, Ukrajina sve više ulaže u domaću proizvodnju oružja. Od dronova i elektroničkih sustava do artiljerijskog naoružanja, ukrajinska vojna industrija ne samo da podupire obrambene kapacitete države već pokazuje i potencijal da postane važan igrač na globalnom tržištu

Ukrajinsko Ministarstvo obrane od 2022. godine rapidno povećava izdvajanja za nabavu oružja. Proračun je s 5,7 milijardi dolara 2022. godine narastao na čak 18,4 milijarde dolara u 2024. godini. Rast je omogućen preusmjeravanjem sredstava iz lokalnih proračuna, premašivanjem godišnjih financijskih planova i preraspodjelom sredstava s drugih stavki.

Osim Ministarstva obrane, značajno su povećani i proračuni za druge sigurnosne i obrambene agencije, što dodatno osnažuje ukrajinski sigurnosni sektor. No, ključno pitanje ostaje: je li ovaj intenzivan rast održiv?

Fokus na domaću proizvodnju

Unatoč velikom oslanjanju na uvoz tijekom ranih faza rata, Ukrajina sve više usmjerava svoje resurse prema domaćim proizvođačima oružja. U 2024. godini, čak 59 posto ugovora za nabavu oružja dodijeljeno je ukrajinskim obrambenim tvrtkama, prema podacima Agencije za nabavu oružja, piše Ukrajinska pravda.

Ukrajinske tvornice sada masovno proizvode artiljerijsko naoružanje, minobacače, sovjetsko streljivo, rezervne dijelove za vojnu opremu i elektroničke komponente. Također, zemlja je postigla gotovo potpunu samodostatnost u proizvodnji dronova i sustava za elektroničko ratovanje. Ipak, određeni sektori, poput proizvodnje NATO streljiva (155 mm i 105 mm) i teških oklopnih vozila, još uvijek zaostaju.

Partnerstva i licencirana proizvodnja

Kako bi nadoknadila nedostatke u tehnološkim kapacitetima, Ukrajina se okreće partnerstvima sa stranim tvrtkama. Licencirana proizvodnja postaje ključni alat za ubrzanje razvoja domaće industrije. Primjeri uključuju sporazume s njemačkim Rheinmetallom, francuskim KNDS-om i češkom grupom Czechoslovak Group za zajedničku proizvodnju streljiva i oklopnih vozila.

Unatoč sporosti ovih procesa, licencirana proizvodnja ima dugoročne prednosti. Omogućava ukrajinskim tvrtkama da postupno ovladaju tehnologijom, povećaju kvalitetu proizvoda i steknu financijsku stabilnost. Istovremeno, partnerstva sa zapadnim proizvođačima otvaraju vrata globalnom tržištu.

Ukrajinska vojska
  • Ukrajinska vojska
  • Ukrajinska vojska
  • Ukrajinska vojska
  • Ukrajinska vojska
  • Ukrajinska vojska
    +12
Ukrajinska vojska Izvor: Profimedia / Autor: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Izazovi s kvalitetom i komponentama

Proširenje domaće proizvodnje donosi izazove u kontroli kvalitete i nabavi komponenti. Na primjer, incidenti s neispravnim streljivom pokazali su da neke tvrtke nisu spremne za povećani opseg narudžbi. Nadalje, ukrajinska industrija streljiva i dronova snažno ovisi o uvoznim komponentama, osobito iz Kine.

Kako bi smanjila ovisnost o uvozu, Vlada planira ulaganja u domaću proizvodnju baruta i elektroničkih komponenti. No, trenutačna porezna politika, koja pogoduje uvoznim komponentama oslobađanjem od PDV-a, stvara dodatne prepreke domaćim proizvođačima.

Podrška zapadnih partnera

Zapadni partneri pružaju značajnu financijsku podršku ukrajinskoj obrambenoj industriji. Kroz inicijativu Zbrojari, zemlje poput Danske, Norveške i Velike Britanije financiraju proizvodnju oružja u Ukrajini. Godine 2024. prikupljeno je 931 milijun USD, što uključuje sredstva generirana zamrznutom ruskom imovinom. Preciznije:

  • Danska: 351 milijun dolara
  • Velika Britanija: 67 milijuna dolara
  • Norveška: 45 milijuna dolara
  • Europska unija: 436 milijuna dolara

Primjerice, Danska je potpisala ugovor s tvornicom koja proizvodi samohodne haubice Bohdana (SPH), Litva je financirala turbojet sustave projektila za dronove Palianytsia, a Nizozemska je financirala bespilotna površinska vozila i FPV dronove.

Dugoročni ugovori i tehnološki napredak

Jedan od najvećih problema za ukrajinske proizvođače jest nedostatak dugoročnih ugovora. Trenutačni sustav ugovora "do kraja godine" otežava planiranje i ulaganja u nove tehnologije. Dugoročni ugovori, trajanja 2-3 godine, omogućili bi stabilnost i povećali kapacitete industrije.

Unatoč tim izazovima, ukrajinske tvrtke intenzivno ulažu u istraživanje i razvoj (R&D). Suradnje među proizvođačima rezultiraju inovacijama poput bespilotnih sustava, termalnih kamera i tehnologije roja dronova. Klaster Brave1 dodatno podržava ove napore, osiguravajući potpore i olakšavajući suradnju među tvrtkama.

Ukrajinske tvrtke ne natječu se samo međusobno, već i s Rusima. Kako se Rusija brzo prilagođava i razvija metode za suzbijanje ukrajinskog oružja, inženjeri su pod pritiskom da stalno pomiču tehnološke granice. Na tržištu su vidljiva dva ključna trenda: povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) te dublja suradnja među tvrtkama.

Izvoz kao ključni cilj

Postoji mnogo primjera suradnje među ukrajinskim proizvođačima. Na primjer, tvrtka Kvertus, specijalizirana za elektronička sredstva ratovanja, surađuje s Ukrainian Armorom na opremanju oklopnih vozila sustavima za elektroničko ratovanje. Direktor tvrtke Kvertus rekao je za Ekonomichna Pravda da su vozila Novator i Novator-2, koja su u masovnoj proizvodnji, opremljena sustavima dizajniranim za suzbijanje FPV dronova, a slični sustavi bit će ugrađeni i u druge modele oklopnih vozila.

Masovno proizvedeni ukrajinski krstareći projektil Peklo rezultat je suradnje između državnih i privatnih proizvođača. Ukrajinske tvrtke Vyriy Drone, Sine Engineering i Swarmer rade zajedno na tehnologiji roja dronova, dok je tvrtka OKO Camera započela proizvodnju termalnih kamera za dronove koje razvijaju druge ukrajinske tvrtke. U međuvremenu, proizvođači streljiva surađuju s metaloprerađivačkim tvrtkama na proizvodnji tijela za bespilotne letjelice (UAV).

Iako je izvoz vojne opreme trenutno zabranjen, ukrajinske tvrtke sve više ulažu u inozemne pogone kako bi osigurale pristup globalnom tržištu. Vlada razmatra politike koje bi mogle omogućiti kontrolirani izvoz, čime bi se spriječilo seljenje proizvodnje u susjedne zemlje.