U gradiću udaljenom 37 kilometara od granice Europske unije s Rusijom kamioni obojeni vojnom zelenom bojom voze se po kaldrmi glavne ulice. U baru u blizini središnjeg trga američki vojnici izvan dužnosti gledaju košarku i nogomet na televizijskim ekranima. S druge strane mirnog jezera krči se komad šume za proširenje vojnog poligona, piše Politico.

'Kad vježbalište radi, znate za to', rekao je Kratmar Muursepp, konobar koji radi na pultu u središnjem kafiću Mantelahi. 'Prozori se tresu', kazao je.

Naime, kada dužnosnici u Bruxellesu i drugim europskim prijestolnicama govore o opasnosti od eskalacije sukoba s Rusijom, govore baš o tom dijelu Europe. Ali za ljude koji ondje žive finese politike EU-a čine se dalekim.

Umjesto toga, preplavljeni su svakodnevnim podsjetnicima na rusku agresiju i vječitim mirisom straha. 'Kažu da bismo trebali imati benzina u automobilima cijelo vrijeme u slučaju da trebamo pobjeći, a ja se toga pokušavam držati', rekla je 33-godišnja stanovnica Võrua te je zamolila da ostane neimenovana jer se bojala da će njezina obitelj privući pozornost.

'Ali ovdje imam baku i djeda, ovdje imam prijatelje, ovdje imam sve. Kako mogu samo otići', zapitala se.

Nova željezna zavjesa

Estonija, zemlja članica NATO-a, podržava Ukrajinu u njezinom otporu zajedničkom susjedu Rusiji od potpune invazije Moskve na Ukrajinu 2022. Od tada je prioritet NATO-a obrana istočnih dijelova Europe.

Od sjevernog vrha Norveške do obale Crnog mora, preko Finske, Baltika i Poljske, spušta se nova željezna zavjesa u obliku bodljikave žice i ograde. Za razliku od jugoistočnog kraka tih graničnih područja kroz Ukrajinu, ovaj dio teritorija sve je više područje sukoba u takozvanoj sivoj zoni. Ruska agresija u obliku kibernetičkih napada, otmica i sabotaža jača već više od desetljeća.

I dok je to na umu većine stanovnika, središnji živčani sustav Europske unije u Bruxellesu - nije. Štoviše, rijetki su bili svjesni toga da se izbori za EU uopće održavaju.

Mještani ovog uspavanog gradića jako cijene europske napore da obuzda Rusiju, ali među 12.000 stanovnika mnogo je manje želje da raspravljaju o birokratskom sloganu bloka da podrži Ukrajinu.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza razvila se živahna razmjena roba i usluga između građana Rusije i regija na europskoj strani sa stalnim protokom putnika koji su prelazili granicu na postaji Luhamaa u oba smjera.

Gradovi poput Võrua i Alūksnea duguju dio svog ranog razvoja pogodnim lokacijama na cestovnim i željezničkim trgovačkim rutama od ruske carske prijestolnice St. Peterburga preko Pskova do Rige i dalje.

Ali pojava sukoba u sivoj zoni prošlog desetljeća zahladila je odnos europskih susjeda s Rusijom. Estonskog sigurnosnog dužnosnika zgrabili su ruski agenti u šumi blizu Võrua 2014. i kasnije ga zamijenili za osuđenog ruskog špijuna. Ruske i bjeloruske vlasti već godinama šalju migrante bez dokumenata preko finskih, baltičkih i poljskih graničnih prijelaza u pokušaju da posiju kaos.

Kabeli i cjevovodi ispod Baltičkog mora oštećeni su u nizu misterioznih incidenata, a u travnju su otkazani komercijalni letovi u istočnu estonsku zračnu luku Tartu nakon što su poremećeni GPS signali navodno zbog ruskih sustava.

Jeziva tišina u pograničnom području

Danas je nekoć užurbano pogranično područje jezivo tiho, a glavna autocesta prema Rusiji gotovo potpuno prazna, dijelom zbog zapadnih trgovinskih sankcija Kremlju, a dijelom zbog ograničenja krajem 2022. nametnutih ruskim turistima koji žele ući u Estoniju, Latviju, Litvu i Poljsku.

U usporedbi s nasiljem u Ukrajini, incidenti u sivoj zoni očito su malih razmjera i utjecaja, ali ih lokalni čelnici shvaćaju sve ozbiljnije kao predskazanja buduće eskalacije te pojačavaju obranu svoje fizičke granice kao odgovor.

A većina stanovnika usredotočena je na vlastitu sigurnost - i budućnost.

'Interes za izbore za EU prilično je nizak', potvrdio je zamjenik gradonačelnika Võrua Sixten Sild. 'Ima predizbornih plakata ovdje u gradu, ali ljudi nisu baš uzbuđeni zbog toga.'

Južno od Võrua, iznad latvijske granice u gradu Alūksne, 40-godišnja uredska administratorica Liva Bulina rekla je da je napravila korak unatrag od čitanja svakog obrata u ruskoj agresiji na Ukrajinu. 'Vidite vojne kamione, čujete vojne zrakoplove i osjećate pritisak', rekla je. 'Teško je.'

Poljska

U blizini lječilišta Gołdap na jezeru u sjeveroistočnoj Poljskoj, nekoliko milja od ruske granice, prodavač sladoleda Romuald Atkielski rekao je kako se nada da će nedavna promjena vlade donijeti olakšanje tom području.

U prosincu se bivši predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk vratio na vlast srušivši osmogodišnju vladavinu konzervativne i nacionalističke stranke Pravo i pravda (PiS). Ovaj dio Poljske naširoko se smatra uporištem za desničare koji su se nazivali euroskepticima, kao što su Tuskovi prethodnici u PiS-u.

Dok je stranka izgubila kontrolu nad vladom na prošlogodišnjim nacionalnim izborima, gotovo polovica ljudi u ovoj regiji podržala je Tuskove protivnike. Uoči europskih izbora PiS se usredotočio na pitanja nacionalne sigurnosti i ruskog uplitanja.

Tuskova vlada i njegovi kolege diljem EU-a, nasuprot tome, usredotočili su se na ključnu ulogu Poljske u prvoj liniji obrane, hodajući po diplomatskoj žici između istoka i zapada. Na unutarnjem planu, i Tusk i oporba uhvatili su se ideje o ruskoj prijetnji uoči glasanja za EU, optužujući jedni druge da gaje promoskovske osjećaje.

'Strah može ujediniti ljude, ali koliko dugo? Osim toga, Kalinjingrad nije Moskva. Ne možemo kriviti te ljude za ono što Putin odlučuje tisućama kilometara daleko', rekao je Atkielski, misleći na rusku eksklavu preko granice koja se nalazi na Baltičkom moru okružena članicama NATO-a i zemljama EU-a.

Atmosfera straha

Vlada je upravo otkrila planove o trošenju 2,4 milijarde eura za utvrđivanje sjeveroistočne granice, a PiS je govorio o svom rekordu u obrani, uključujući planove za izgradnju granične barijere s Kalinjingradom, igrajući na dojam straha s ove strane ograde.

Atkielski je okrivio prethodnu nacionalističku vladu za stvaranje atmosfere straha u regiji posljednjih godina, a posebno uoči parlamentarnih izbora u listopadu prošle godine, koje je stranka PiS izgubila.

Među rijetkim posjetiteljima kupališta u svibnju bio je poljski europarlamentarac iz PiS-a Karol Karski, ležerno odjeven u nešto preveliko odijelo. Šetao se uokolo držeći u ruci sladoled, a slijedila ga je dvočlana snimateljska ekipa.

Karski, koji je drugi na regionalnoj listi desničarske stranke za izbore za EU, odbio je odgovoriti na pitanje Politica o tome što ga je dovelo u Gołdap. 'Imam službeni sastanak na granici', rekao je.

Kad je recepcionarka toplica shvatila tko je on, prekorila ga je što nije pozdravio kad je ranije ušao u kupalište. Nekoliko dana kasnije Karski je objavio predizborni video u kojem je navodno sam zaustavio ruski tenk u jurnjavi kroz šumu.

'Zlo smo već mnogo puta zaustavili, zaustavit ćemo ga opet. Za to nam treba stabilna i jaka baza, zato idem u Europski parlament', kaže Karski u kameru.

Recepcionarka toplica, koja je odbila reći svoje ime, rekla je da neće glasati za Karskog. 'Umorna sam od ovog stalnog izazivanja straha', dodala je.

Atkielski, prodavač sladoleda, složio se. On glasa za kandidate iz koalicije proeuropskih stranaka koju vodi Tusk, dodajući da bi mnogi ljudi na sjeveroistoku mogli učiniti isto, izbjegavajući tradicionalnu desničarsku lojalnost. Požalio se da širenje straha u regiji šteti egzistenciji lokalnog stanovništva.

Najopasnije potencijalno žarište rata

Koridor Suwałki dugo se smatra jednim od najopasnijih potencijalnih žarišta rata između Rusije i Zapada. Od ruske aneksije Krima 2014. neki analitičari su sugerirali da će ovaj dio Poljske biti sljedeća meta. Prošaran rijetko naseljenim selima, valovitim poljoprivrednim zemljištem i žutom uljanom repicom, ključni je strateški most prema Kalinjingradu.

'Sva ova priča o koridoru Suwałki plaši potencijalne turiste', rekao je Atkielski. Prije tri godine, prije ruske invazije na Ukrajinu, započeo je izgradnju nekoliko hotela i od tada je morao staviti projekt na čekanje jer je primijetio nagli pad turista.

Sjećanja na Drugi svjetski rat, kada je poljska vojska predala regiju bez borbe napredujućim sovjetskim trupama, ostala su živa.

Pod komunističkom vladavinom, sjeveroistok Poljske imao je gotovo jednako vojnih baza kao i gradova. Počele su se zatvarati početkom 2000-ih, ali su ponovno oživljene nakon dugotrajnih vojnih aktivnosti Rusije u prošlom desetljeću. Baza Suwałkija se proširila, a NATO-ve trupe provode česte vježbe u tom području, dovoljno da mještani poput Karola Szulca počnu primjećivati ​​te pojačane napore.

Ideja o tenkovima, čak i savezničkim, koji se kotrljaju mirnim krajolikom odvratila je turiste, rekao je Szulc, lokalni turistički vodič i povjesničar amater.

Niti jedan tenk, ruski ili neki drugi, nije bio vidljiv toga dana, unatoč znakovima na cestama koje su presijecale brdovit krajolik, a upozoravali su automobile da ustupe mjesto naoružanim konvojima.

'Nemamo skloništa i nemamo kamo otići'

Kada je estonska premijerka Kaja Kallas posjetila estonsko-rusku graničnu postaju Luhamaa kako bi razgovarala o sigurnosti u travnju, rasprave s lokalnim stanovništvom u Domu kulture Võru brzo su postale žestoke.

Kallas je dugo bila jedna od najžešćih kritičara Kremlja i glasno je pozivala NATO da učini sve što može kako bi pomogao Ukrajini da uzvrati Rusiji, ali su sudionici sastanka pokrenuli pitanje proširenja vojnog područja za obuku u blizini Võrua i rekli da ih to čini metom Rusa.

'Nemamo skloništa i nemamo kamo otići', požalio se jedan od sudionika, prema lokalnim medijima. Istovremeno, vlada ih je ostavila ranjivima zbog nedostatka protuzračne obrane, gunđali su neki.

Premijerkin ured nije odgovorio na zahtjev za komentar sastanka u Võruu.

Mještani su uglavnom slegnuli ramenima na pitanje o EU izborima, rekavši da nisu razmišljali o tome za koga će glasati.

Sild, zamjenik gradonačelnika Võrua, rekao je kako očekuje da će kampanja za estonske kandidate vjerojatno biti prigušena, a birači uglavnom nezainteresirani jer smatraju da ishod glasanja vjerojatno neće imati dramatičan utjecaj na njihove živote.

Rekao je da nikada nije osjećao nešto loše prema 'prosječnim Rusima' koji su posjećivali njegov kutak Estonije kako bi uživali u toplicama te živahnim restoranima i barovima.

Ali bespogovorna poslušnost Rusa u odnosu na njihove vođe zasjenila je svaku naklonost koju su mogli imati prema svojim baltičkim susjedima, rekao je.

'Ako im predsjednik Putin kaže da nešto učine, oni će to jednostavno učiniti', rekao je.

Za lokalno stanovništvo nada da će imati normalne prekogranične odnose s Rusijom nestale su s automobilima s ruskim registracijama koji su nekoć bili uobičajeni na ulicama Võrua.

U kafiću Mantelahi u središtu Võrua konobar Muursepp bio je zauzet posluživanjem tri skupine mladih Amerikanaca koji su upravo dojurili u grad na električnim skuterima tijekom pauze u vojnoj bazi.

'Lijepo je imati posla', rekao je Muursepp. 'Ali lijepo je i kad je ovdje život tiši', zaključio je.