Štura informacija izazvala je golem odjek diljem svijeta nakon što je ovom sportašu nedavno oduzeta viza te je deportiran iz Australije, zbog čega nije mogao nastupiti na tamošnjem Grand Slamu - a izvjesno je da se, ako se u međuvremenu ne cijepi, neće imati pristup ni turnirima u Parizu, Londonu i New Yorku. On je jedan od samo dvojice među najboljih stotinu tenisača svijeta koji nisu primili cjepivo, u javnosti ga se proglašava antivakserom, a Federalni sud Australije u svom javno objavljenom mišljenju na sličnom je tragu: u svojoj presudi s čak 106 stavki između ostalog ga je proglasio 'opasnosti po zdravlje, red i javni interes' te procijenio da bi mogao potaknuti ljude da oponašaju njegov stav protiv cjepiva.

No što se zapravo krije iza Đokovićeva poduzetničkog pothvata u Danskoj, koji je dio srpskih tabloida proglasio 'uzvraćanjem udarca cijelom svijetu'? Ukratko, ambicija da se ondje proizvede lijek protiv covida.

'Njihov lijek temelji se na peptidu koji priječi koronavirusu da se nastani u ljudskim stanicama, a s kliničkim testovima u Velikoj Britaniji trebao bi krenuti ovog ljeta', objavio je Reuters. Danski mediji jučer su precizirali da bi, za razliku od svih dosad proizvedenih lijekova, od kojih su neki već u kliničkoj upotrebi, ovaj trebao biti primjenjivan kao - sprej.

No financije same tvrtke opisuju se kao 'krvave', što potvrđuje tportalov uvid u službena izvješća na danskim poslovnim servisima.

Po njima, zapravo se radi o startupu osnovanom 3. lipnja te 2020. godine, u koji su dioničari uložili ukupno 500 tisuća danskih kruna, što je otprilike jednako iznosu od 500 tisuća kuna. Već u prvoj godini poslovanja proizveden je gubitak od 1,1 milijun kruna, pa se početno ulaganje istopilo i tvrtka je dosegla negativi kapital od 600 tisuća kruna. U izvješću se spominju i dugoročna dugovanja od ukupno 1,36 milijuna kruna.

Ukupno, dakle, radi se o neveselom poslovnom rezultatu, no brojke su beznačajne za sportaša za kojega se procjenjuje da je dosad u karijeri zaradio preko 200 milijuna eura.

'Tvrtka je još uvijek u razvojnoj fazi i stoga nema prihode. Dioničari su se izjasnili da će i u idućoj godini nastaviti financirati njen razvoj', stoji u revizorskom izvještaju QuantBioResa. Važno je napomenuti da se on odnosi samo na 2020. godinu, odnosno za period od osnivanja 3. lipnja pa do 31. prosinca iste godine. Poslovni izvještaji i revizija za 2021. godinu tek trebaju biti objavljeni.

Izvršni direktor Ivan Lončarević za danski portal bt.dk pojasnio je kako je uopće pokrenut ovaj poduzetnički pothvat proizvodnje lijeka protiv covida, što bi 'dugoročno značilo da ne bi trebalo imati potrebu cijepiti se iglom'.

'Imam svoju mrežu - i u Europi i u SAD-u. Kad sam počeo raditi na tome, definirao sam projekt, napravio poslovni plan, objasnio koliko će što koštati i pripremio službeni dokument. Onda sam ga poslao nizu različitih ljudi za koje sam mislio da bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u takvom projektu i tako došao do Đokovića', rekao je Lončarević.

Iz njegova životopisa vidljivo je da je od 1992. do 2002. godine radio u medijima, na kanalu specijaliziranom za povijesne dokumentarce, a potom krenuo u poduzetničke vode. Osnovao je tvrtku za proizvodnju litijskih baterija, potom za razvoj električnih automobila, da bi se kasnije prebacio u ulogu konzultanta u različitim slabo poznatim područjima poput inovativnih oblika proizvodnje energije, novih sustava i materijala za grijanje i slično.

Njegov i Đokovićev 'sprej protiv korone' navodno bi trebao biti tretman 'koji će blokirati mehanizam infekcije između koronavirusa i naših stanica', no još uvijek nije ni blizu odobrenja. Navodno bi ovog ljeta mogla doći na red klinička ispitivanja u Londonu. Stranice same tvrtke nude nešto više detalja:

'Našom inovativnom i pronicljivom RRM tehnologijom nastojimo pomoći čovječanstvu razvijajući tretman i lijek za retroviruse i rezistentne bakterije. Naš visokokvalificiran tim biokemičara, fizičara, inženjera i programera neumorno je radio da dovede QuantBioRes na čelo ove industrije. Da bismo pronašli odlična rješenja, posvećujemo vrijeme i resurse da precizno predvidimo kemijska i fizička svojstva molekula, što može biti korisno u brojnim oblastima znanosti, posebno u medicini', obavještavaju iz Đokovićeve tvrtke.

'U kompaniji QuantBioRes radimo na korištenju jedinstvenog i novog modela rezonantnog prepoznavanja (RRM). To je biofizički model zasnovan na otkrićima da su određene periodičnosti/frekvencije unutar distribucije energija slobodnih elektrona duž proteina kritične za biološku funkciju proteina i interakciju s proteinskim receptorima i drugim ciljevima. RRM tehnologija omogućava da se ove karakteristične frekvencije, koje su po prirodi elektromagnetne, identificiraju za svaku biološku funkciju/interakciju. Kada se identificira karakteristična frekvencija za biološku funkciju, moguće je analizirati biološku funkciju/interakciju proteina, predvidjeti bioaktivne mutacije i dizajnirati 'de novo' bioaktivne peptide sa željenom biološkom funkcijom, kao i predvidjeti elektromagnetnu frekvenciju koja može ometati određenu aktivnost proteina', pojašnjeno je iz ovog, u najmanju ruku inovativnog poduzetničkog projekta.

Od kojega je u stvarnosti, barem zasad, opipljiva tek reklama na internetu.