Najvažnije reforme predviđene su u sustavima zdravstva, socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i sustavu plaća u državnim i javnim službama.

U prezentaciji tih mjera Vlada, među ostalim, navodi da se već od kraja ove godine planira outsourcing usluga, smanjenje izdataka za lijekove na recept, pojačana kontrola bolovanja, korekcija i usklađivanje međustope PDV-a na 13 posto - povećanje trošarina na goriva i duhanske proizvode, kao i ukidanje ili smanjenje pojedinih parafiskalnih nameta.

'U usporedbi s okruženjem imamo najnižu međustopu od deset posto. Sada je dižemo na 13. Ovo povećanje znači 600 milijuna kuna prihoda više u sljedećoj godini', rekao je Linić.

Pojasnio je da bi zbog veće konkurentnosti PDV na smještaj u turizmu mogao ići na osam posto, ali bi u tom slučaju najniža stopa PDV-a koja sada iznosi pet posto (kruh, mlijeko...) morala biti bila podignuta na osam jer je moguće da imamo samo tri stope PDV-a.

No o tome Vlada još razmišlja i tek će se vidjeti hoće li se najniža stopa dirati. Razlozi za to, kazao je Linić, što konkurencija koja se bavi turizmom, PDV na smještajne kapacitete u turizmu ima između osam i 12 posto. Najviša stopa PDV-a ostaje i dalje 25 posto.

Rekao je da novim parafiskalnim nametima dižu konkurentnost.

'Vodni doprinos, na primjer, pretvaramo u cijenu vode. Onaj tko više troši, platit će više. Također, komunalne naknade su u oko 80 posto gradova i općina neiskorišteni prihodi i ne mogu se naplatiti', objasnio je Linić.

Još jedna od mjera koje će razočarati građane jest i ukidanje oslobađanja poreza na prvu nekretninu, koji će u budućnosti biti četiri posto.

Upitan nisu li sve mjere ponovno prebacivanje tereta na građane i zašto se nije išlo na veću poreznu presiju najsnažnijih ekonomskih subjekata poput banaka, telekoma, a netko je dobacio i Crkve odgovorio je;
'U smjernicama je pokazano da želimo konkurentno gospodarstvo i smatramo da ga porezno ne trebamo opteretiti. Ja bih najradije uveo 50 posto poreza na dobit bankama, ali onda bih morao objašnjavati zašto je Ustavni sud to srušio.'

U prezentaciji mjera za smanjenje deficita navodi se i da se od kraja ove godine, a s učincima od 2014. planira zamrzavanje i prolongacija napredovanja državnih službenika i namještenika. Najavljeno je i rezanje deset posto rezanja mirovina po posebnim propisima, a odnosi se na one veće iznad pet tisuća kuna.

'Rezat ćemo povlaštene mirovine, ali ne braniteljima i njihovoj djeci. Zamrznut ćemo napredovanje u državnim službenicima i namještenicima', rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.

Također se nastavlja i s projektima prodaje državne imovine, pri čemu bi privatizacije Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke trebale biti dovršene do kraja ove godine, dok je monetizacija autocesta predviđena za kraj iduće godine i od jednokratne naknade se očekuje da će država ubrati 22,5 milijardi kuna.

Od početka 2014. godine planira se, među ostalim, objedinjavanje socijalnih naknada, dok se u drugom kvartalu iste godine predviđa reforma plaća u javnom sektoru, a krajem te godine smanjenje broja pravosudnih tijela, kao i restrukturiranje mreže škola.  U smanjenju proračunskog deficita puno se nade polaže i u to da će se izvori financiranja investicija supstituirati iz fondova EU-a.

'Smjernice pokazuju jasno da očekujemo promjene u dijelu gospodarskog rasta i da vjerojatno sa 2013. godinom završavamo s recesijom i da će 2014. doći do oporavka. Ono što je važno reći kod smjernica da Vlada ostaje na politici potpora prema gospodarstvu sa smanjivanjem opterećenja gospodarstva, a u isto vrijeme ćemo potrošnju morati kako tako opteretiti. Usto dižemo fiskalnu odgovornost i poreznu disciplinu i to je razlog što smatramo da će 2014. biti stabilni prohodi', pojasnio je Linić.

Rekao je da Vlada nastoji riješiti nagomilane dugove i kamate. 'Ti dugovi su nastali i zbog reformskih poteza vlade u 2012. i 2013. To je trošak strukturnih promjena u zdravstvu, željeznicama, brodogradnji…', dodaje.  Ponovio je kako su problem i izdaci za članarinu u Europskoj uniji (4,7 milijardi kuna), udio koji Hrvatska mora platiti punjenje/ korištenje fondova, ali za povećane kamate (2,5 milijardi kuna)

'Hrvatska nije spremno ušla u EU. To su sredstva koja nedostaju', rekao je Linić.

'Hrvatska Vlada želi biti partner drugih 27 zemalja Europske unije. Ono što nas čeka jest procedura prekomjernog deficita koja će se odvijati u iduće tri godine. Da deficit opće države svedemo ispod tri posto BDP-a. To neće biti nimalo lak zadatak. Bez oporavka prihodne strane proračuna možemo rezati do iznemoglosti, a problem nećemo riješiti', kazao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Među brojnim mjerama spomenut je i 'outsourcing', prema kojem je cilj neke radnike iz javnog sektora prebaciti u privatni.

'Naravno da 8.000 ljudi iz računovodstva ne može ići u Finu, dio njih će ići u 'outsourcing', a dio u mirovinu. U školama radi 8.500 ljudi u sektoru održavanja i čišćenja. Ukupno će se oko 20.000 ljudi preseliti iz javnoga u privatni sektor. Mijenja se omjer privatnog i javnog. Oni će moći pružati usluge na otvorenom tržištu. Danas se u svijetu mjeri uspješnost 'outsourcinga', Britanci su tu najdalje otišli, oni sve 'outsourceaju'. Ali neće to ići preko noći. To je jedan kompleksan proces. U Austriji traje već pet godina. Jer tek kad oni ojačaju, njih se pušta', zaključio je Grčić.

Rebalans ovogodišnjeg proračuna biti prezentiran u mjesecu studenom, a zajedno s njim bit će predstavljen i proračun za 2014. godinu.