S prvim siječnjem Hrvatska je ušla u šengenski prostor te eurozonu. Teme vezane uz uvođenje eura te rast cijena bile su dominantne u ovom periodu. Pred kraj razdoblja mjerenja napravljena je nova rekonstrukcija Vlade te smo dobili dva nova ministra, evo što o svemu misle građani u tradicionalnom mjesečnom istraživanju Crobarometra za siječanj 2023. u kojem rezultati reflektiraju period s kraja prethodnog mjeseca te prve polovice ovog mjeseca
Većina ispitanika i dalje je uvjerena kako zemlja ide u pogrešnom smjeru, čak 66 posto njih. Da je smjer dobar kaže 23 posto ispitanih dok 11 posto ne zna. Zanimljivo je da je ovo već četvrti mjesec zaredom u kojem se broj pesimista i skeptika smanjuje, a optimista povećava, pokazuje najnovije istraživanje Crobarometra za siječanj kojega je provela agencija IPSOS od 1. do 22. siječnja na 996 građana metodom osobnog razgovora za Dnevnik Nove TV. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.
Podaci o podršci radu Vlade nisu baš sasvim jednaki: 63 posto ispitanih ne podržava rad Vlade, 28 posto podržava, 9 posto ne zna. No ovdje je osim postotaka zanimljiviji trend: Vlada nije uspjela ostvariti rast podrške četvrti mjesec za redom - krivulja je okrenula smjer - i nezadovoljnih radom Vlade u ovom je mjesecu za 4 postotna boda više nego u prosincu. Razloge vjerojatno ne treba tražiti dalje od rasta cijena zbog uvođenja eura i Vladinih poteza koje je - odnosno nije - povukla protiv svih lovaca u mutnom.
vezane vijesti
Slično je i s očekivanjima od Vlade da riješi probleme naših ispitanika, nakon tri relativno dobra mjeseca za Vladu o ovom opet preokret trenda, sada 73 posto građana ne vjeruje da je Vlada kadra riješiti njihove probleme; 24 posto misli da jest, 3 posto ne zna. Percepcija monolitnosti vladajuće koalicije, je pak, neokrznuta. I dalje visokih 83 posto ispitanih vjeruje da će izdržati do kraja mandata.
Podrška radu Zorana Milanovića veća je nego podrška radu Vlade, ali i on je i dalje duboko u "negativnom": njegovo djelovanje ne odobrava 52 posto ispitanih, 40 posto odobrava, 8 posto ne zna šta bi mislilo.
Među ispitanicima visok je postotak onih koji bi vjerojatno ili sigurno izašli na birališta - oko 71 posto. Sigurno ili vjerojatno ne bi njih 25 posto, 4 posto ne zna.
Među sigurnim i vjerojatnim biračima, HDZ je i dalje neprikosnoven - podrška je na 30 posto, i dalje vrlo visokih bez obzira na pad manji od jednog postotnog poena u odnosu na prethodni mjesec.
Na drugom mjestu već treći mjesec za redom - neodlučni. Onih koji bi izašli na izbore, ali ne znaju kome dati glas je 16,5 posto, također nešto manje nego u prosincu. Na trećem mjestu SDP koji također blago pada i sad je na 11,6%. Slijede Most s 8,7% i platforma Možemo sa 8 posto, i jedni i drugi u neznatnom porastu. Prag prelazi još Domovinski pokret sa 6,3 posto podrške.
Ispod praga ostaje HSS sa 2,3 posto podrške; HSU sa 2,2; IDS sa 2 posto podrške; Socijaldemokrati prvi put iznad 1 posto sa 1,5; slijede HNS sa 1,4%, suverenisti sa 1,3%, HSLS sa 1,2%, Stranka umirovljenika i Centar s 1,1%.
Na ljestvici političara prema kojima naši ispitanici imaju pozitivan dojam Zoran Milanović je na prvom mjestu sa 46 posto, drugi Ivan Penava sa 44, treći Tomislav Tomašević s 39, četvrti Božo Petrov s 38 te peti Andrej Plenković s 36 posto podrške.
Na istoj ovakvoj, samo s negativnim predznakom, na prvom je mjestu Milorad Pupovac sa 77 posto negativnih utisaka, drugi je Andrej Plenković s 57 posto. Treće mjesto dijele Gordan Jandroković i Hrvoje Zekanović s 56 posto, top pet zatvara Zlatko Hasanbegović s 55 posto.
Ako, pak, gledamo neto omjer pozitivnog i negativnog dojma, najbolje prolazi Ivan Penava, na drugom je mjestu Ivica Puljak, treći je Zoran Milanović.
Kad je, pak, riječ o najvećim problemima u zemlji, nikakvo iznenađenje nije činjenica da su visoke cijene odnosno inflacija na prvom mjestu, a niske plaće i loš životni standard na drugom. U pet najvažnijih tema za ispitanike u siječnju su gotovo sve vezane uz životni standard, skupe cijene i niska primanja, a samo jedan za korupciju.
