Iako je taj rizik kod prvih zaraza covidom relativno nizak za većinu nas, posebno za one cijepljene i kod mlađih ljudi ili djece, postoje zabrinjavajući znakovi da možda neće ostati nizak. Ako svaki novi napad daje veću šansu ovom podmuklom virusu da prouzroči štetu, tako mali rizici s vremenom bi mogli postati veliki, piše Science Alert. Čak i ako imate samo blage simptome početne infekcije.

'Svaka sljedeća infekcija covidom povećat će vaš rizik od razvoja kroničnih zdravstvenih problema poput dijabetesa, bolesti bubrega, zatajenja organa, pa čak i problema s mentalnim zdravljem', upozorio je liječnik Rambod Rouhbakhshu podcastu Američkog liječničkog udruženja ranije ove godine.

'Ovo ruši mit da su ponovljeni kontakti s virusom blagi i da se ne morate brinuti o tome. To je slično igranju ruskog ruleta', kazao je. Dugi covid se definira kao multisistemska bolest koja ima razoran učinak na bilo koji organski sustav, s potencijalno doživotnim posljedicama. Stope dugotrajnog covida među ljudima koji su se zarazili koronavirusom kontroverzno variraju između studija i regija, od oko 10 posto do nevjerojatnih 50 posto ljudi koji su imali dugotrajne simptome virusa.

Globalne procjene pokazuju da 65 milijuna ljudi sada pati od dugotrajnog covida. Srećom, čini se da su djeca trenutno mnogo manje pogođena, ali ni ona nisu u potpunosti pošteđena. Epidemiolog Benjamin Bowe i njegovi kolege pratili su 138.818 američkih veterana s infekcijama koronavirusa tijekom dvije godine kako bi saznali više. Njihovi podaci pokazuju da su pacijenti s ponovnom infekcijom imali povećani rizik od dugog covida.

Štetni zdravstveni učinci dviju infekcija gori su od jedne, a kod tri infekcije gori su nego kod dvije, objašnjavaju istraživači. To znači da je dugi covid kumulativan, barem unutar ove skupine ljudi i s ovim brojem ponovnih infekcija. Kako se njihovo istraživanje temelji samo na pacijentima američkim veteranima, zaključci ne moraju vrijediti za cijelu populaciju, no ovo nije jedino istraživanje koje razotkrilo ovaj zabrinjavajući trend. Studija s puno širim uzorkom koja je uključivala osobe u dobi od 18 i više godina u deset kanadskih provincija upućuje na isti zaključak. Drugo istraživanje, koje tek treba biti recenzirano, koristilo je podatke zabilježene od 1,5 milijuna ljudi u SAD-u za usporedbu ozbiljnosti početnih i kasnijih infekcija. Ono je također zabilježilo porast dugotrajnog covida nakon ponovnih infekcija u varijantama nakon Delte i Omikrona.

Još uvijek nije jasno je li to posljedica ponovne infekcije općenito ili promjena u novijim sojevima koronavirusa. Međutim, također znamo da virus mijenja naš imunološki sustav. On napada naše memorijske T-stanice koje su ključne u formiranju dugotrajnog imuniteta. Koronavirus prodire u te stanice i uzrokuje da aktiviraju program samouništenja i zapravo implodiraju. Bez obzira na to imamo li blagu ili tešku infekciju covidom, virus iscrpljuje naše T-stanice. Ovo je samo jedna od dugoročnih posljedica covida i može doprinijeti težim i češćim izbijanjima drugih bolesti poput upale pluća i RSV-a.

U slučaju novog soja JN.1, poznatog kao Pirola, čini se da je samo jedna mutacija našem imunološkom sustavu otežala hvatanje i sprječavanje, što znači da prethodna cjepiva i infekcije više nisu tako zaštitna. Prvi znakovi pokazuju da bi najnovija XBB.1.5 cjepiva mogla imati više sreće protiv Pirole. U svjetlu dugotrajnog covida koji je možda kumulativan, mnogi od onih koji se bave bolešću, od kliničara i znanstvenika do novinara, toliko su zabrinuti da su potpisali otvoreno pismo američkom predsjedniku Bidenu pozivajući na veću podršku za ljude koji boluju od dugog covida. ​