Gotovo 35 posto svih ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj čine djeca. Točnije, u Hrvatsku ih je ušlo 6356. No samo manji dio njih uključen je u hrvatski obrazovni sustav, iako djeca pod privremenom zaštitom imaju jednako pravo upisati školu i ići u vrtić kao i hrvatski državljani.

Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva znanosti i obrazovanja o djeci/učenicima iz Ukrajine, u odgojno-obrazovne ustanove uključeno ih je ukupno 1631. Od toga je njih 1292 upisano u osnovne škole, 136 učenika pohađa srednjoškolske programe dok je 203 djece upisano u dječje vrtiće.

Iako bi se odmah moglo postaviti pitanje zašto je tek manji postotak pridošlih izbjeglica uključen u školovanje u Hrvatskoj, u Ministarstvu ističu da je dio njih možda uključen u online nastavu iz same Ukrajine, što je organiziralo tamošnje ministarstvo obrazovanja s UNICEF-om.

Uz to, vrtići i srednje škole u Hrvatskoj nisu obavezni te je izbjeglicama dana mogućnost žele li se uključiti u hrvatski obrazovni sustav.

Svi školarci, oni u osnovnim i u srednjim školama, uključuju se u postojeće obrazovne programe u Hrvatskoj ili one koji su najsrodniji njihovom dosadašnjem školovanju. Međutim svi oni koji upisuju škole moraju proći i pripremnu nastavu hrvatskog jezika te nakon 70 sati odslušanih predavanja položiti test. Usporedno s učenjem hrvatskog jezika prate redovitu nastavu u školama.

'Učenici koji ne posjeduju dokumentaciju o prethodnom školovanju ili ako temeljem raspoložive dokumentacije nije moguće dokazati prethodno školovanje, upisuju se u odgovarajući razred na temelju potpisane izjave roditelja. Učenik se prati i vrednuje prema njegovim sposobnostima, posebno imajući u vidu stresna iskustva, teške okolnosti te općenito psihofizičko stanje učenika uzrokovano okolnostima u zemlji iz koje dolazi. Kada je potrebno, za učenika se organizira i dopunska nastava hrvatskoga jezika', podsjećaju iz Ministarstva obrazovanja na uputu koja je poslana svim školama.

Iako se malim ukrajinskim izbjeglicama školovanjem pokušava omogućiti povratak u koliko-toliko normalan život, ratna zbivanja i bijeg iz domovine ostavljaju svoje posljedice. No u Ministarstvu uvjeravaju da je školarcima omogućena sva moguća podrška, od učitelja, preko pedagoga i psihologa, pa sve do prevoditelja.

'Pri uključivanju u odgojno-obrazovni sustav, učenicima, ali i roditeljima, ravnatelji i djelatnici škole te ostali dionici uključeni u odgojno-obrazovni sustav pružaju svu potrebnu pomoć te informacije pri uključivanju u novu sredinu', kažu nam u Ministarstvu.

Uz pomoć predstavnika ukrajinske zajednice školarcima se omogućuje i prevoditelj, ako je to potrebno, ali i stručno osoblje kako bi im se pomoglo te pružila potrebna psihosocijalna pomoć.

'Važno je napomenuti da je Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s MZO-om izradila smjernice, upute i preporuke školama za inkluziju ranjive skupine učenika izbjeglica te Smjernice za osnaživanje djece i mladih za pravovremenu i učinkovitu reakciju u kriznim situacijama. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u svakodnevnoj je komunikaciji sa svim relevantnim dionicima kako bi se roditeljima i djeci pružila sva potrebna pomoć te kako bi integracija učenika u odgojno-obrazovni proces bila što uspješnija', poručuju za tportal iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.