ZAGREB - Ministarstvo znanosti i obrazovanja još je tijekom mandata ministra Dragana Primorca, podsjetimo, izradilo Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) u kojem se, među ostalim, predlagalo da se u osnovne škole uvede novi predmet pod nazivom religijska kultura. Cijeli je dokument, međutim, u javnoj raspravi naišao na niz kritika, piše Jutarnji list.

Reagirala je i Crkva, kojoj se nije svidjela ideja da se alternativni predmet vjeronauku zove religijska kultura. Postavilo se i pitanje treba li uvesti alternativu vjeronauku za djecu u prva četiri razreda osnovne škole. U raspravu se uključio i sam kardinal Josip Bozanić, predloživši da alternativa vjeronauku od 5. do 8. razreda nosi naziv etički odgoj i religije.

Posebno oštri u kritici NOK-a bili su pojedini članovi HAZU-a. Suočen s brojnim kritikama, još je sam Primorac bio osnovao novo Vijeće za kurikulum u koje je ušao i predstavnik Crkve. To je tijelo ovih dana završilo rad na okvirnom dokumentu koji bi Ministarstvo danas trebalo objaviti i na svojim službenim stranicama.

U novoj verziji NOK-a za sada se ne spominju mogući novi predmeti koji bi se uvodili u škole, no u tekstu izrijekom stoji da će osnovnoškolci, bez obzira na to pohađaju li izborni predmet ili ne, u školi provoditi jednak broj sati, što znači da vjeronauk nužno mora dobiti alternativu.

Prema riječima dr. Nevia Šetića (HDZ), predsjednika Vijeća, završen je rad na prvoj fazi dokumenta, a slijedi faza određivanja ishoda po područjima poučavanja i predmetima, određivanje njihove uloge, odnosno temeljnih znanja.

Priznao je da se članovi Vijeća nisu mogli suglasiti oko svih pitanja, no ono što smatra najvažnijim jest prihvaćanje načela da se kurikulum primjenjuje na postojeću školu, što znači da će osnovna škola i dalje trajati osam godina.

NOK-om će se propisati što učenik treba znati u jednom razvojnom ciklusu. Novost je to što on nije strogo određen jednom školskom godinom. Prijedlog je da se osnovna škola podijeli u tri ciklusa: prvi bi obuhvaćao razrednu nastavu (od 1. do 4. razreda), drugi 5. i 6. razred, dok bi treći ciklus obuhvaćao 7. i 8. razred. Četvrtim ciklusom bio bi obuhvaćen 1. i 2. razred srednje škole. Dakle, osim osmogodišnjeg općeg obrazovanja, NOK propisuje da u prvim dvjema godinama srednje škole svi učenici steknu najmanje 60 posto općeg obrazovanja.

Šetić kaže da se članovima Vijeća bilo najteže dogovoriti upravo oko ciklusa, jer sada bi se propisivalo što bi dijete moralo znati u određenoj dobi, a ne u kojem razredu. To znači da bi isti sadržaj jedna škola mogla obrađivati u 5, a druga u 6. razredu, pa se postavlja pitanje što kada neko dijete želi prijeći iz škole u školu

'Sve su to stvari koje ćemo rješavati u hodu - ako se pokaže lošim u praksi, najmanji je problem to promijeniti', kazao je Šetić koji će se zalagati za to da Ministarstvo do kraja godine raspiše natječaj na koji bi se javljale škole koje od proljeća žele ogledno primjenjivati kurikulum. Sve bi ga škole u Hrvatskoj, prema najavama, trebale primjenjivati od 2012.

Primjenom krukuluma svi će prvašići moći biti opterećeni s najviše 20 sati redovne nastave, a viših razreda s najviše 25 sati. Jedna će od obveza nastavnika biti naučiti djecu kako učiti. Djeca će se učiti i poduzetništvu i jačanju samopouzdanja.