Njihov će broj ovisiti o odredbi po kojoj bi za registriranje stranke bilo potrebno najmanje pet tisuća potpisa poslovno sposobnih građana, a za stranke nacionalnih manjina 500.

Izvjesno je međutim to, piše tjednik, da će amandmanom biti povećan broj potrebnih potpisa s pet na 10.000, odnosno s 500 na 1.000 za stranke nacionalnih manjina.

U Srbiji djeluju tri stranke s hrvatskim predznakom - Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), Hrvatsko bunjevačko-šokačka stranka (HBŠS) i Demokratska zajednica Hrvata (DZH).

Predsjednik DSHV-a, jedine parlamentarne stranke hrvatske manjine, Petar Kuntić kaže da bi donošenje takvoga zakona njima odgovaralo jer su oni velika organizacija koja bi mogla prikupiti potreban broj potpisa.

'Tako se tijekom prikupljanja potpisa pokreće cijelo naše biračko tijelo i samim tim ulazimo u njihovu detaljnu analizu - vrlo važnu pred izbore za Hrvatsko nacionalno vijeće', izjavio je Kuntić.

S druge strane, negativne ocjene predloženom Zakonu o političkim strankama dali su čelnici dvije mlađe stranke hrvatske manjine HBŠS-a i DZH-a.

'Slobodna volja građana se mora izraziti, a doći ćemo u situaciju da će se politička scena svesti na desetak stranaka. To nije sukladno međunarodnim standardima', navodi predsjednik DZH Đorđe Čović

Čelnik HBŠS-a Blaško Temunović kaže da predloženi zakon doživljava kao nov oblik zastrašivanja hrvatske manjine, koja je i dalje u strahu od javnog očitovanja svoje pripadnosti ili političke orijentacije.

Novim Zakonom, koji bi trebao biti usvojen tijekom svibnja, predviđeno je da osnivači i svi stranački dokumenti moraju biti javni.

Po starim propisima, za osnivanje stranke u Srbiji bilo je potrebno prikupiti 100 neovjerenih potpisa.