Hrvatska upravo obilježava 13. obljetnicu smrti prvaka liberalnog pokreta Vlade Gotovca. Liberali su pred njegovu smrt već bili politička snaga u zalasku, a osim što je liberalizam u tragovima prisutan u HNS-u, to je građansko političko opredjeljenje zapravo izgubilo svoje predstavnike. Rezultati referenduma pokazuju pak kako su potrebniji danas možda i više no ikad.

HSLS nominalno i dalje postoji i djeluje pod imenom koji uključuje liberalizam, ali HSLS Darinka Kosora nije predstavnik liberalnih građana. U argumentaciji ove tvrdnje ne treba ići dalje od referenduma o braku – HSLS i njegov lider bili su posve nevidljivi i nevažni dok se liberalna Hrvatska hrvala s konzervativnim političkim pokretom 'U ime obitelji'.

HNS Vesne Pusić 'usisao je' ogranak liberala LIBRA pa u službenom nazivu i dalje ističu i liberalne demokrate, ali iako su glasali protiv odluke koalicijskog partnera SDP-a da se Ustavnom sudu ne pošalje referendumsko pitanje na ocjenu ustavnosti i nisu dvojili da se referendum o braku zapravo ne treba održati, SDP je uspio 'usisati' HNS i njihova liberalna stremljenja blokirao u atomskom skloništu.

Nova politička stranka OraH Mirele Holy mogla bi igrati u liberalnom polju, ali još je rano ocijeniti njezine dosege pa i konkretne namjere. Premda se Mireli Holy, kao liderici, treba priznati da je beziznimno, barem kad je riječ o ljudskim pravima, slijedila liberalizam, ne znamo još uvijek što je s ostatkom njezine ekipe.

Rezultati referenduma pokazuju kako je udio liberala u ukupnom biračkom tijelu barem tih 12,7 posto (od 3.791.000 birača svoje biračko pravo da glasa protiv ustavne definicije braka kao isključivo heteroseksualnog iskoristilo je njih 481.534). No kad se uzme u obzir ukupan broj onih koji su na referendumu izvršili svoju građansku obavezu i izišli na birališta (1.436.835 birača), taj je udio u biračkom tijelu barem 33 posto.

Ima li ih i među onima koji su 1. prosinca odlučili ostati kod kuće, ne znamo, ali brojke koje je iznjedrio referendum o braku dobar su temelj za razmišljanje svima koji se politikom danas bave u Hrvatskoj, napose onima koji su zalutali u koalicijskim kompromisima i onima koji se žele nametnuti kao nova politička snaga koja bi zastupala aktivne građane liberalnih svjetonazora. Pri tome ne bi smjeli zaboraviti snagu i volju za promjenom koju je iskazala inicijativa Građani glasaju protiv.

Hrvatska danas treba lidericu ili lidera koji će biti hrabri, pošteni i poduzetni i koji će znati nastaviti tamo gdje je Vlado Gotovac zapeo i stao. Kako? Odgovor na to pitanje dao je sam Gotovac u svom zadnjem obraćanju članovima kasnije ugašenog LS-a, u listopadu 2000. godine, pred smrt:

'(…) Na veliku žalost, još uvijek u Hrvatskoj politički život dijeli se s ulicom, s kavanom, s privatnim prohtjevima, s doskočicama, i drugim oblicima degradiranja politike, jer nema nikakve sumnje, ni teorijske, a u sretnim zemljama ni praktične, da je politika najčasniji posao koji čovjek obavlja odlučivši se da razrješava najzagonetnije pitanje naše, a to je kako živjeti slobodno, pojedinačno i zajedno. I to je zadatak nas liberala, da na to pitanje uvijek odgovorimo. Moderni svijet u svom je filozofskom sadržaju ispunjen gotovo isključivo pitanjem odnosa ja - ti, ja - mi. Mi taj odnos trebamo rješavati tako da nikada više u Hrvatskoj nitko, ni zajednica ni drugi pojedinac, neće doći u priliku da nekome uskrati slobodu i pravo da u toj slobodi ostvari svoje ideje, naravno uz onu ogradu koju cijeli suvremeni svijet već dva stoljeća napominje, a to je Kantova napomena da pritom moja sloboda ne smije umanjivati slobodu drugih.'