I tako godinama, a da to nije potaknulo nikakve promjene u organizaciji okoštalog bolničkog sustava koji troši sve više za liječenje sve manjeg broja pacijenata. Zato je i ukupni dug bolnica dosegao 6,8 milijardi kuna od čega je 4 milijarde dospjelih u koje su uključeni i dugovi veledrogerijama za isporučene lijekove, navodi dnevnik.

Bez obzira pitamo li pacijente, liječnike, medicinske sestre, ravnatelje bolnica ili šefove klinike, odgovor će biti gotovo unisoni: Ništa se u organizaciji hrvatskog zdravstva nije promijenilo zadnjih, sad već gotovo 30 godina pa ni nakon što je Hrvatska ušla u EU, osim što je potrošnja na godišnjoj razini porasla za nekoliko milijardi kuna i sad se već bliži 26 milijardi.

Potvrđuje to i usporedba podataka o poslovanju hrvatskih bolnica 2013. s onima iz 2018. godine, iz kojih je razvidno da se sve manji broj pacijenata hospitalizira, ali to nije bio poticaj za veće smanjene broja kreveta u bolničkim ustanovama, a onda i za njihovu iskoristivost, ističe Jutarnji list.

No, u jednom segmentu bilježi se stalni rast proteklih šest godina, a to je broj liječnika koji rade u bolnicama.

Naime, 2013. u hrvatskim je bolnicama bio zaposlen 5861 liječnik, a 2018. njih 6838. Drugim riječima, unatoč stalnim prijetnjama da će 'Hrvatska doživjeti liječnički egzodus', broj onih koji su sreću potražili u inozemstvu ne prelazi šestotinjak, jer pokazalo se da, dok jedni odlaze, drugi se vraćaju i zapošljavaju u hrvatskim bolnicama.

Dapače, podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je, primjerice, u zagrebačkim bolnicama u tom šestogodišnjem razdoblju zaposleno 500 liječnika više, a da je broj hospitaliziranih pacijenata ostao podjednak, odnosno oko 250.000 godišnje. Zagrebačke bolnice također imaju i najveću iskoristivost bolničkih kreveta od oko 80 posto, donosi Jutarnji list.