„Mi smo u 2023. i Ruska Federacija vodi oružani sukob sa susjedom. Mislim da moramo imati određen pristup prema ljudima koji nanose štetu unutar zemlje“, rekao je Putin tijekom konferencije za medije.

„Moramo imati na umu da za uspjeh, uključujući i u sukobu, moramo poštovati određena pravila“, nastavio je ruski predsjednik.

Putin je odgovarao na pitanje novinara Kommersanta o nedavnom uhićenju politologa i kazališne redateljice, Borisa Kagarlitskog i Jevgenije Berković, prenosi agencija France Presse.

„Ti ljudi su uhićeni zbog izgovorenih i napisanih riječi, je li to normalno?“, upitao je novinar, usporedivši to sa staljinističkim progonima 1937. godine.

Kagarlitski, politolog specijaliziran za ljevicu u Rusiji, prošli je tjedan osuđen zbog „javnih poziva na terorizam“ te je zatvoren u Siktivkaru, gradu na sjeveru Rusije. On se javno usprotivio ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Berković je uhićena početkom svibnja zbog „podrške terorizmu“, radi predstave iz 2020. koja govori o ruskim ženama regrutiranim na internetu za brak s islamistima u Siriji.

Putin je rekao da „prvi put čuje njihova imena“ te da je o tom pitanju govorio općenito.

Rusija je od početka ofenzive uvela zakone koji brane kritiku ruske vojske. Niz ruskih medija je suspendirao svoje aktivnosti ili napustio zemlju, a tisuće ljudi je kažnjeno.

Ne ide na BRICS-ov skup

Putin je u subotu rekao kako neće fizički prisustvovati na skupu BRICS-a u kolovozu te da ne smatra da je to važnije od ostanka u Rusiji. Kremlj je prošli tjedan objavio da će Putin sudjelovati na tom sastanku putem videoveze, a u Johannesburgu će ga predstavljati ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Međunarodni kazneni sud izdao je tjeralicu za ruskim predsjednikom, što znači da su sve države koje su njegove potpisnice dužne uhititi ga – među njima je i Južnoafrička Republika, no njene vlasti najavile su da to neće učiniti.

Putin je na konferenciji govorio i o povratku boraca Azovskog bataljuna iz Turske u Ukrajinu ranije ovaj mjesec. Kazao je kako je s Turskom dogovoreno da će oni ostati na njenom teritoriju, dodavši da više neće komentirati tu temu. Moskva je ranije kritizirala Ankaru zbog kršenja sporazuma o razmjeni ratnih zarobljenika.

O stanju u Ukrajini

Putin je rekao da bi afrička inicijativa za mir u Ukrajini mogla biti dobar temelj za mirovne pregovore, no da ukrajinski napadi otežavaju njezinu realizaciju. O tome je govorio na konferenciji za medije nakon susreta s afričkim čelnicima u petak u Sankt Peterburgu na kojemu su poslani pozivi Moskvi da provede njihov plan.

„Postoje dijelovi mirovne inicijative koji se implementiraju”, rekao je Putin. „No postoje i oni koji su teški ili nemogući za implementaciju”, dodao je.

Reuters je u lipnju pisao kako afričke države u svom posredovanju predlažu mjere izgradnje povjerenja, nakon čega bi uslijedio dogovor o prekidu vatre, pa pregovori između Rusije i zapada. Putin je govorio o prekidu vatre.

„Ukrajinska vojska je u ofenzivi, napadaju, vode stratešku ofenzivnu operaciju na velikoj skali. Ne možemo prekinuti vatru dok smo pod napadom”, rekao je ruski predsjednik.

Na pitanje o početku mirovnih pregovora, Putin je rekao da ih Moskva ne odbija. „Kako bi taj proces započeo mora postojati dogovor s obje strane”, kazao je.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio je ideju prekida vatre jer bi gotovo petina ukrajinskog teritorija ostala pod ruskom okupacijom, a Moskva bi dobila priliku da se pregrupira nakon 17 mjeseci rata.