U tjednu iza nama pažnja medija i dalje je bila na Bliskom istoku i Ukrajini. Konačno smo vidjeli plan kojim Volodimir Zelenski planira pobijediti Vladimira Putina, a taj dokument nije naišao na opće odobravanje i neki ga zovu papirom za početak trećeg svjetskog rata. Zanimljive ideje daleko od reflektora izvrtjele su se u Bruxellesu, ali i u Silicijskoj dolini, koja ima tolike potrebe za strujom da se okrenula nuklearnoj energiji kao izvoru
'Pobijte meteorologe pa neće biti uragana'
Američki meteorolozi koji su pratili napredovanje golemog uragana Milton i njegovo haranje Floridom našli su se pod teškim optužbama. Ljudi im se javljaju putem društvenih mreža i prijete smrću. Zašto? Zato što su, po mišljenju kolektivnog uma s društvenih mreža, upravo meteorolozi krivi za štetu i žrtve koje je Milton uzrokovao. Koje su točke optužnice: meteorologe se krivi da su oni stvorili uragan Milton šeste, nepostojeće kategorije. Nešto poput potresa od 11 stupnjeva po Richteru. Potom, krivi su jer su s administracijom Joea Bidena upravljali uraganom i poslali ga na Floridu. Nije se imalo novca, kažu ljudi s mreža, ni za spašavanje žrtava uragana jer je podijeljen ilegalnim migrantima. Kad narod sudi, presuda može biti samo osuđujuća, a kao kazna za sve ove prekršaje nalaže se ni manje ni više nego likvidacija meteorologa te uništavanje radara i meteoroloških stanica diljem SAD-a. Katie Nickolaou, znanstvenica iz Michigana, komentirala je: 'Ovaj sam tjedan na jednoj društvenoj mreži napisala: Ubijanje meteorologa neće zaustaviti uragane. Čim sam to napisala, nisam mogla vjerovati što sam uopće napisala.' Teoretičari zavjera koji se protive znanosti, Bidenu i američkim demokratima pristaše su pokreta MAGA Donalda Trumpa, a on je to samo podgrijao izjavama da se novac za spašavanje unesrećenih podijelio ilegalcima. Širenju panike i stvaranju atmosfere linča širokodušno su pomogli i ruski trolovi objavom niza lažnih fotografija koje je stvorila umjetna inteligencija.
Ambiciozan plan pobjede Zelenskog
Ruskim trolovima mnogo je materijala dao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavom plana za pobjedu u ratu protiv Rusije. Rusi su ga odmah prozvali planom za uvlačenje NATO-a u rat. On je pak ambiciozan i prva točka mu glasi: Ukrajina mora odmah biti pozvana u NATO. Druga točka pretpostavlja da će dobiti golemu vojnu pomoć od zapadnih zemalja i da će joj se ukloniti veto na napade dalekometnim projektilima unutar Rusije. Treća točka je također vrlo ambiciozna i kaže da bi u Ukrajini trebao biti uspostavljen 'sveobuhvatan nenuklearni paket strateškog odvraćanja koji bi je obranio od bilo kakve prijetnje iz Rusije'. Četvrta točka odnosi se na ekonomski potencijal zemlje sada i nakon završetka rata. 'Ukrajina raspolaže prirodnim resursima vrijednim milijarde američkih dolara', kaže Zelenski – uključujući uranij, titan, litij i grafit. 'To će ili ojačati Rusiju i njezine saveznike Sjevernu Koreju, Kinu i Iran u globalnoj konkurenciji, ili će ojačati Ukrajinu i demokratski svijet', naglasio je ukrajinski predsjednik. Najveći dio ukrajinskih prirodnih bogatstava nalazi se u rudnicima regije Donbas, u kojoj Rusi ne prestaju s nesmiljenim napadima i napretkom. Peta točka plana pobjede kaže da će nakon rata ukrajinska vojska biti najiskusnija u Europi i da će ona biti garant sigurnosti EU-a. Zelenski uskoro kreće na turneju i svoj će plan prezentirati liderima NATO-a i EU-a. Istim onima koji su ga upozoravali da ne pokreće invaziju na rusku regiju Kursk, u kojoj je ruska vojska oslobodila polovicu teritorija koji su Ukrajinci zauzeli i nanijela im velike gubitke u ljudstvu i tehnici. 'Dajte nam nuklearno oružje ili nas pustite u NATO', zagrmio je Zelenski.
Je li ubojstvo Sinvara 'promjena igre'?
Vođa Hamasa Jahja Sinvar (62) ubijen je u srijedu u izraelskom napadu na Rafu. Prema snimci drona koju su objavile izraelske sigurnosne snage, Sinvar se do posljednjeg daha s pištoljem i novcem skrivao u potleušici u mjestu temeljito uništenom izraelskim bombardiranjem, te je čak u smjeru drona uputio i oproštajni projektil. Osim simpatizerima Hamasa, Sinvar, kojega je izraelski premijer Netanyahu nazivao 'mesarom iz Kan Junisa', nikome posebno ne nedostaje, obzirom da je označen kao glavni krivac za krvavi napad 7. listopada 2023. koji je započeo najnoviju epizodu konflikta na Bliskom istoku. Zapadni saveznici sada kad je Hamas na koljenima pokušavaju zgrabiti priliku za rješavanje konflikta u Gazi, gdje je najmanje 22 posto preostalog, malobrojnog stanovništva na rubu gladi. U novu misiju na Bliski istok sprema se američki državni tajnik Anthony Blinken, a naredni dani će pokazati je li Sinvarovo ubojstvo, kako Amerikanci inzistiraju – promjena igre.
Neželjene migrante u 'povratne centre'
U Bruxellesu se počelo otvoreno razgovarati o ideji 'povratnih centara', offshore baza za ljude koje će deportirati zemlje članice EU-a. Na samitu posvećenom migracijskoj politici i njenom zaoštravanju povratni centri bili su jedna od ključnih tema rasprava. Ideja je da se na nekom od otoka na Mediteranu ili nekom drugom 'ne-EU teritoriju' otvore takvi centri u koje bi se poslali svi kojima je odbijen azil. Europska umjerena i krajnja desnica oduševljena je idejom, a šefica Komisije Ursula von der Leyen potvrdila je da se ozbiljno razmišlja o ovim kampovima. Otvorenih pitanja je mnogo, poput onog koliko bi ti ljudi smjeli dugo ostati u 'povratnim centrima' i koje zemlje bi bili domaćini. Države sa sjevera Afrike još su 2018. odbacile sličan europski prijedlog. Von der Leyen je pak pohvalila talijansku premijerku Georgiu Meloni. Italija je, naime, dogovorila da će u Albaniji zbrinuti sve migrante koje presretnu u međunarodnim vodama, a koji se žele dočepati talijanske obale. 'Mnoge zemlje zanima albanski model i postoji želja da se nađu pragmatična rješenja', komentirala je Meloni.
Kina i Amerika: Mir, ljubav i vojne vježbe
U neočekivanom napadu prijateljstva prema ne baš tradicionalnom povijesnom prijatelju, kineski predsjednik Xi Jinping izjavio je u srijedu da je uspješno partnerstvo između Kine i Sjedinjenih Država prilika za dvije zemlje da jedna drugoj budu pokretači razvoja, a ne prepreka. 'To će koristiti ne samo dvjema zemljama, već i svijetu", poručio je Xi povodom godišnje dodjele nagrada 2024. Nacionalnog odbora za odnose SAD-a i Kine, prema vijestima CCTV-a. Podsjetimo, dvije zemlje već su godinama u sukobu zbog pitanja nacionalne sigurnosti, tekućih trgovinskih razmirica kao i kineskih akcija u Južnom kineskom moru i intenziviranja vojnih vježbi oko Tajvana. Upravo u potonjem grmu, čini se, leži zec zbog kojeg Xi Jinping preventivno spušta loptu u odnosima s SAD-om. Naime, kineska vojska je baš dva dana prije toga započela novu rundu ratnih vježbi u blizini Tajvana kao upozorenje na 'separatističke činove tajvanskih snaga za neovisnost', bez navođenja kada bi vježbe mogle završiti, što je tajvanska – ali i američka – vlast osudila ocijenivši to provokacijom.
Opet napeto među Korejama
Napetosti između Kine i Tajvana nisu jedine na azijskom kontinentu – u nuklearnom tjednu moralo je opet zakuhati i između dvaju Koreja. Sjeverna Koreja digla je u zrak dijelove ceste uz granicu s Južnom Korejom nakon što je južnog susjeda optužila da je u petak iz dronova izbacivao 'neprijateljske letke' iznad glavnog grada Pjongjanga. Dvije su zemlje nakon Korejskog rata od 1950. do 1953. ostale u neprijateljskim odnosima i rat tehnički nikad nije završen, nego je samo potpisano primirje, a loše odnose je u narednim desetljećima potencirao sjeverni susjed, kako zbog unutarnjopolitičkih, tako i zbog vanjskopolitičkih potreba. U međuvremenu se Južna Koreja zbližila sa SAD-om, a Sjeverna s Rusijom, koja je odmah nakon nove eskalacije jasno podsjetila na čijoj je strani. Putin je, naime, istog dana donjem domu ruskog parlamenta podnio, tekst o ratifikaciji ugovora o strateškom partnerstvu sa Sjevernom Korejom, prema kojemu u slučaju oružanog napada na jednu zemlju druga treba pružiti vojnu pomoć. A što bi se zbilja dogodilo u slučaju vojnog sukoba Sjeverne i Južne Koreje pročitajte u analizi našeg Vanje Moskaljova.
Boeing hitno treba 25 milijardi dolara
Nakon dva tragična pada najbolje prodavanog Boeingova aviona - 737 MAX-a - ponos američke zrakoplovne industrije našao se na koljenima. Korporacija je natukla nevjerojatne gubitke, keša nema i morala se okrenuti Wall Streetu za spasonosnu injekciju gotovine. Za prvu ruku treba im, ni manje ni više, deset milijardi dolara, koliko će posuditi od konzorcija banaka. Nakon toga će još 15 milijardi dolara prikupiti prodajom dionica i ostalih dužničkih vrijednosnih papira. U posljednjih šest godina Boeingov kratkoročni dug nabujao je na 33 milijarde dolara, uz sveukupan dug od 53 milijarde dolara, a proizvodnja zrakoplova u posljednjih mjesec dana praktički stoji zbog štrajka 33.000 članova Međunarodnog sindikata metalaca, s kojima se Boeing nikako nije mogao dogovoriti oko povišica. Novi šef kompanije Kelly Ortberg objavio je i plan za rezanje radne snage - deset posto od 171.000 radnika dobit će otkaz. Kreditni rejting Boeinga srušen je na najnižu investicijsku razinu i tek je stepenicu iznad junka, rejtinga u kojem završe kompanije čiji je stečaj ili preustroj neizbježan. U posljednjih šest godina Boeing je nanizao gafove koji su se kretali od sramotnih do tragičnih, s katastrofalnim padovima dva 737 MAX-a, u kojima je poginulo 346 ljudi. Unatoč svim problemima, lako će dobiti novac od banaka zbog jedinstvene tržišne pozicije: on i Airbus jedine su dvije kompanije koje proizvode putničke mlažnjake najveće kategorije te bez njih nema ni zrakoplovne industrije - to je duopol koji osigurava preživljavanje, jer niti jedna od kompanija ne može sama proizvesti sve što se od nje traži.
Umjetna inteligencija na nuklearni pogon
Veliki tehnološki divovi sve karte bacaju na umjetnu inteligenciju. Zbog energetskih potreba golemih podatkovnih centara, koji su srce AI-ja, novi veliki iskorak neće biti moguć bez nuklearne energije. Tako je Google ovaj tjedan potpisao ugovor s tvrtkom Kairos o izgradnji mini nuklearne elektrane za podatkovne centre. Prva takva mini nuklearka trebala bi biti puštena u rad već u ovom desetljeću, a druge će se graditi do 2035. godine. Ni Google ni Kairos nisu otkrili koliko je posao vrijedan i koliko će točno nuklearki biti sagrađeno. Nuklearna energija, koja može dati ogromne količine struje i praktički je dekarbonizirana, sve je popularnija u tehnološkom sektoru. Sjedinjene Američke Države lani su se priključile i skupini zemalja koje žele tri puta povećati svoje izvore nuklearne energije kako bi se maknule od fosilnih goriva. Ipak, kritičari kažu da nuklearna energija nije bez rizika i dugoročno stvara radioaktivni otpad koji je jako teško i skupo zbrinuti. Google se nije prvi sjetio nuklearki za svoje podatkovne centre. Microsoft je prošli mjesec tako otkrio da će resetirati rad elektrane Three Mile Island, mjesta najgore američke nuklearne nesreće, a Amazon je rekao da kupuje nuklearno pogonjen podatkovni centar u Pennsylvaniji. Vuk sit - ovce na broju: AI će dobiti goleme količine struje, a mreža će se dekarbonizirati.
Bizarnim porezom protiv jet-seta
Europski prijedlozi za dekarbonizaciju bitno su drugačiji od američkih ili azijskih i često se vrte oko mrske riječi porez. Britanski New Economics Foundation predlaže oporezivanje letenja s konačnim ciljem smanjenja ugljičnih emisija za 21 posto. 'Jet-setter porez' radio bi tako da bi pojedinac nakon prvog leta koji obavi u godini pri svakom idućem uplatio čak sto eura poreza. Stručnjaci New Economics Foundationa kažu da bi se tako u godini dana prikupile čak 64 milijarde dolara, što većinu ljudi 'ne bi koštalo gotovo ništa', a grdo bi udarilo na onih pet posto koji često lete. Prema njihovim procjenama, čak 72 posto putnika 'jet-setter porez' ne bi obuhvatio, jer lete samo jednom godišnje, a obeshrabrio bi ih od daljnjih putovanja. Nećemo ni zamišljati u kakvoj su nevjerici bili u zrakoplovnom i turističkom sektoru dok su čitali ovu vijest.
Kako izgori nova vatrogasna postaja?
Kakav bi to tportalov Tjedni skener bio da u njemu nema barem jedne crtice iz Njemačke. Dok smo ranije bilježili razne birokratske zavrzlame koje koče gospodarski rast u toj zemlji, ovaj tjedan su na dnevnom redu vatrogasci. Ganc nova vatrogasna postaja u gradu Stadtallendorfu izgorjela je do temelja jer u njoj nije bilo protupožarnog alarma. Požar koji je krenuo od baterijskog punjača jednog vozila brzo je zahvatio krovište, a sa stanicom je izgorjelo deset vatrogasnih kamiona. Na poprištu je bilo čak 170 vatrogasaca koji nisu mogli učiniti ništa. Kako je moguće da vatrogasna postaja nema protupožarni alarm? Tako da je postaja u vlasništvu lokalne samouprave i kao takva nije klasificirana kao 'vatrogasna postaja', već kao 'zgrada u kojoj se drži vatrogasna oprema'. Šteta? Oko 40 milijuna eura.
