Documenta – Centar za suočavanje sa prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP) kao organizacije koje su pratile suđenje B. Glavaša i ostalima tvrde da oni nisu osuđeni u političkom procesu, da je suđenje bilo u skladu sa standardima pravičnog i nepristranog suđenja.

Politika je bila upetljana ali je djelovala u suprotnom smjeru nego što to čelnici HDSSB-a impliciraju, navode iz ovih nevladinih udruga. Postojanje političke volje odgovorno je što je suđenje Branimiru Glavašu, tada generalu u mirovini i moćnom političaru, počelo 15 dugih godina nakon što su zločini o kojima se godinama znalo i pisalo, počinjeni, navode, i dodaju da su i tijekom sudskog procesa na različite načine rađeni pritisci na sud.

Tako je, usred suđenja, nastavljaju, pod optužbom za ratni zločin, nadležni odbor Hrvatskog sabora predložio Glavaša u Saborski odbor za ljudska prava. Nadalje, ne poštujući jedan od temeljnih principa demokracije, trodiobu vlasti, Hrvatski sabor je, iako ukinuvši zastupnički imunitet Branimiru Glavašu da bi mogao biti suđen, uskratio ukinuti mu imunitet u odnosu na produženje pritvora, stoji u priopćenju nevladinih udruga. Na taj je način uzurpirana ovlast suda da odlučuje o pritvoru. Jedan od saborskih zastupnika HDSSB-a je pod istragom radi pokušaja potkupljivanja sudaca Vrhovnog suda RH da ukinu prvostupanjsku osuđujuću presudu Glavašu, navode ove nevladine udruge dalje u svom priopćenju poslanom medijima.

Nakon donošenja pravomoćne presude HDSSB je javno priznao, kažu, da je donio odluku i po njoj postupio – da osigura odlazak Branimira Glavaša u BiH kako bi izbjegao služenje kazne u Hrvatskoj.

'Inzistiranje HDSSB-a na odluci da pravomoćno osuđeni ratni zločinac bude 'brend' koji će privlačiti njihove birače, neviđeni je presedan u Europi. To predstavlja ugrožavanje temeljnih vrijednosti RH kao demokratske i pravne države i, dosljedno, opasan napad na ustavni poredak RH', smatraju u Documenti i GOLJP-u.

Oni upozoravaju i na otvorene prijetnje HDSSB-a (Burić: 'Vratit će se on (Glavaš) fizički puno prije nego što to neki misle. A tada, jao vama progoniteljima.'). 'Ne tako davno ljudi kojima su slične prijetnje upućivane završavali su na ulici ili u Dravi', podsjećaju iz Udruga.

Posao nadležnih institucija države je da se ovakvi trendovi spriječe. Zato smatraju da ne treba prejudicirati buduću odluku Izbornog povjerenstva. Radi sprečavanja sličnih situacija u budućnosti, da ratni zločinci budu nositelji izbornih lista, predlažu izmjene Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor na način što bi se pasivna biračka legitimacija, osim za osobe koje nisu punoljetni hrvatski državljani ograničila i osobama koje su pravomoćno osuđivane za kaznena djela za koja je zapriječena kazna zatvora dulja od pet godina. Regulativa istoga zakona, koja za nositelje izbornih lista jedino određuje da nositelj liste ne mora biti kandidat na listi, trebala bi se nadopuniti kako bi propisala da nositelji izbornih lista ne mogu biti pravomoćno osuđene osobe.

Situacija vrlo jasno ukazuje, nastavljaju, na zabrinjavajuće stanje u našem društvu, koje koristi HDSSB računajući na neznatan dio biračkog tijela, koje potpuno pogrešno valorizira ulogu žrtve i zločinca.

'Osim toga, prema Zakonu o Ustavnom sudu zahtjev za zabranu rada političke stranke čije djelovanje je protivno Ustavu i zakonima mogu podnijeti Predsjednik RH, Hrvatski sabor, Vlada RH Vrhovni sud RH i Državni odvjetnik RH. Te smo institucije na tu mogućnost podsjećali još kada je HDSSB javno govorio da ne priznaje presudu i da je organizirao odlazak osuđenika za ratne zločine izvan Hrvatske', priopćili su iz ovih nevladinih Udruga.