Članovi Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj i izaslanstva za Afganistan Europskog parlamenta održali su u četvrtak izvanredni sastanka s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politku Borrellom o situaciji u Afganistanu s kojeg su poručili da Europa pružiti humanitarnu pomoć i djelovati jedinstveno.

Na sastanku je šef europske diplomacije naglasio da je Europska unija “spremna razgovarati o humanitarnoj pomoći s talibanima”, ali da to “ne znači da je režim politički priznat”, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.

Borrell je istaknuo da je trenutna situacija “katastrofa” za Afganistance i Zapad, a trenutno je prioritet evakuirati sve Afganistance koji su radili za europske institucije, što je ujedno i “moralna dužnost” EU-a. Do sada ih je evakuirano 106, a ostalo ih je još 300.

Iz neuspjeha "izgradnje države" u Afganistanu sada treba "izvuči pouke", rekao je Borrell podsjetivši da su Sjedinjene Države u Afganistanu uložile golema financijska sredstva da bi se na kraju postigli "vrlo skromni rezultati".

Predsjednik izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Afganistanom Petras Auštrevičiuš zatražio je snažniju koordinaciju institucija Europske unije kako bi se osigurala “sigurna” evakuacija afganistanskih suradnika iz Kabula, ali i građana EU-a.

Pučanin Tomas Tobe, predsjednik Odbora za razvoj, poručio je da “novi afganistanski vođe moraju poštivati međunarodno humanitarno pravo i omogućiti humanitarni pristup širom zemlje”, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta o sastanku.

Tobe je naglasio je da je humanitarna pomoć potrebna za čak 18 milijuna Afganistanaca, odnosno za gotovo pola zemlje, dok u zemlji skoro četiri milijuna interno raseljenih živi u teškim uvjetima.

Ti će se brojevi “vjerojatno povećati”, pa je ključno pomoći afganistanskom stanovništvu, dodao je.

Hrvatska članica Odbora za vanjske poslove EP-a Sunčana Glavak (HDZ/EPP) poručila je u četvrtak u priopćenju kako je “potrebno zaštititi sve ranjive skupine te organizirati humanitarnu pomoć u zemljama koje su najbliže Afganistanu, a ljudima koji žele otići iz zemlje u tome pružiti pomoć”.

“Ljudska prava, humanost, prava žena, postupanje s djevojčicama, školovanje, sloboda u najširem smislu – sve se to propitkuje i u tom smislu smatram da moramo imati ujednačen stav”, dodala je.

Mnogi su na sastanku u četvrtak ukazali na potrebu razvoja nove europske politike prema Afganistanu i drugim zemljama Srednje Azije.

“Trebamo novi pristup prema Afganistanu jer će novi igrači pokušati popuniti politički vakum u zemlji”, kazao je David McAllister, predsjednik Odbora za vanjske poslove, a u tom je kontekstu posebno apostrofirao Rusiju i Kinu.

Borrell je ocijenio da dolazak talibana na vlast u Afganistanu predstavlja "najvažniji geopolitički događaj" od Krimske krize 2014. godine i "novu priliku" za Kinu, Rusiju i Tursku koje će je iskoristiti da bi "proširile svoj utjecaj" u središnjoj Aziji.

Članica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko (HDZ/EPP) kazala je za Hinu da bi Europska unija iz “fijaska” u Afganistanu trebala zaključiti da je potrebno više se “založiti za stratešku autonomiju EU-a u pogledu sigurnosti”.

“Europa, oslanjajući se na SAD, nije imala izlaznu strategiju za završetak svog angažmana u Afganistanu”, ocjenjuje Zovko.

Europska unija i visoki predstavnik moraju surađivati s Afganistanu susjednim zemljama kako bi se spriječio mogući migrantski val, koji sa sobom nosi sigurnosne probleme, ističe Zovko.

“Kriza, ukoliko se pravilno ne reagira, može imati i posljedice za sigurnost europskih građana”, upozorava hrvatska europarlamentarka.