Prema najavama njegovih pomoćnika, Obama će ovoga puta ići dalje od često ponavljanih općih načele reforme i iznijeti konkretne elemente plana, kako bi uvjerio u njegove prednosti Amerikance, zbunjene suprotstavljenim kampanjama pristaša i protivnika reforme.

Središnji element reforme američkog zdravstva, čija se cijene procjenjuje na 900 do 1000 milijardi dolara u idućih 10 godina, jest uvođenje javnog fonda zdravstvenog osiguranja, oko čege se lome koplja između demokrata i republikanaca, između Bijele kuće i Kongresa, ali i među konzervativnim i liberalnim krilom većinske Demokratske stranke.

Zdravstvena industrija u SAD-u, koja čini 17 posto BDP-a ili oko 2.6 bilijuna dolara, koja je 1993/94. zaustavila pokušaj reforme zdravstva u vrijeme administracija Billa Clintona, ovoga puta podržava reformu izuzev uvođenja javnog fonda, jer bi ono sigurno smanjilo dobit privatnih osiguranja.

Osiguravajuće kuće računaju na dobit od gotovo svih elemenata predložene reforme, od subvencija za osiguranja sada neosiguranih Amerikanaca koji je oko 47 milijuna, do većeg financiranja programa Medicaid za siromašne i hendikepirane.

'Industrija osiguranja će imati neto dobit oko 600 milijardi dolara u 10 godina. To je prilično dobro za business', izjavio je Robert Laszewski iz konzultantske kuće Health Policy and Strategy Associates, iz Alexandrije u Virginiji.

Protiv uvođenja javnog zdravstvenog fonda, moćna industrija osiguranja pokrenula je široku kampanju, u kojoj je angažirano više od 900 lobističkih tvrtki i potrošeno više od 35 milijuna dolara u prvoj polovici godine, navodi američki tisak.

Kampanja uključuje i agresivno TV oglašavanje u kojem se građane, posebno one starije, upozorava da će izgubiti svog liječnika i dobru medicinsku skrb, kada država preuzme vođenje zdravstva.

Robert Laszewski kaže kako se osiguravatelji već klade da će Obama na kraju reducirati reformu, da bi sačuvao na svojoj strani demokrate koji su sada protiv nje.

Predsjednik Obama i predsjednica Predstavničkog doma Nanacy Pelosy snažno zagovaraju uvođenje javnog zdravstvenog fonda, dok mu se protivi senator Max Bachus, predsjednik Odbora za financije, koji beuspješno pregovara s troje umjerenih republikanskih senatora o potpori za izglasavanje zakona.

Dan prije Obaminog govora, Bachus je u utorak dostavio lobistima i medijima 'sveobuhvatni plan refome zdravstva' koji ne uključuje javni fond. Po njegovu planu, u SAD bi se uvelo obvezno zdravstveno osiguranje po uzoru na obvezno autoosiguranje, uz kazne za pojednice do 950 dolara a obitelj do 3.800 dolara, ako ne kupe osiguranje.

Obama se ranije odlučno protivio kažnjavanju građana ako nemaju zdravstveno osiguranje. 'Ja sam otvoren za nove ideje. Mi nismo rigidni ili ideološki isključivi', kazao je Obama u srijedu u intervjuu za emisiji 'Good Morning America' TV mreže ABC.

Govor koji bi trebao trajati 35-minuta, u srijedu se još radi na njemu, najviše sam Obama. Dužnosnici Bijele kuće su najavili da će u njemu predsjednik 'odgovoriti na sva glavna pitanja', uključujući i tko će platiti za osiguranje 47 milijuna neosiguranih Amerikanaca.

Glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs izjavio je za javni radio NPR da predsjednik želi račistiti 'puno zbrke u javnosti oko toga'. Naglasio je da se ništa neće promijeniti za one koji danas imaju osiguranje preko poslodavca, ili vladinih programa Medicare, Medicaid i Uprave za veterane.

'Kada predsjednik završi, svatko tko ga bude slušao razumijet će da taj plan, u svojoj osnovi, ima dva glavna cilja. Prvo, da donese stabilnost i sigurnost za Amerikance koji danas imaju osiguranje i drugo da pruži dostupno osiguranja onima koji ga nemaju', rekao je Gibbs.

Predsjednik oporbene Republikanske stranke Michael Steele odbacio je prijedlog administracije, rekavši u intervjuu kako je 'ideja da savezna vlada može ponuditi isto što i privatni osiguravatelji, smiješna'.