Američki predsjednik Barack Obama u ponedjeljak je odao priznanje astronautima Apolla 11, koji su prije 40 godina prvi stupili na Mjesec, kao 'istinskim američkim herojima', nazivajući njihov pothvat 'mjerilom izvrsnosti u istraživanju i otkrićima'
Pozdravljajući Neila Armstronga (78), Michaela Collinsa (78) i Edwina 'Buzza' Aldrina (79) u Bijeloj kući, Obama je rekao da slijetanje na Mjesec i šetnja po njegovoj površini Armstronga i Aldrina, nastavlja nadahnjivati mlade ljude da studiraju matematiku i znanost u nadi da će postati astronauti.
"Na ovu 40. obljetnicu, svi smo vam zahvalni za ono što ste učinili", rekao je Obama stojeći uz trojicu slavnih astronauta, čije je spuštanje na Mjesec u lunarnom modulu Eagle 20. srpnja 1969. u televizijskom ili radijskom prijenosu pratilo 600 milijuna ljudi.
"Mislim da se svi sjećamo trenutka u kojem se ljudska vrsta konačno oslobodila spona ovog planeta i postala sposobna istraživati zvijezde", rekao je Obama, izrazivši priznanje "heroizmu, smirenosti pod pritiskom i dostojanstvu" trojice astronauta i cijele ekipe NASA-e koja je izvela misiju na Mjesec 1969.
Obama se prisjetio da je kao dječak na Havajima, odlazio s djedom na doček astronauta čije su misije završavale spuštanjem u Tihi ocean, u blizini Havaja.
"Sjećam se kako smo mahali američkim zastavama i kako mi je djed govorio kako je misija Apollo primjer da Amerikanci mogu napraviti sve što zamisle", kazao je Obama.
Obljetnica Apolla 11 otvorila je pitanje treba li SAD nastaviti misiju na Mjesec, ili Mars, no Obama se nije o tome konkretnije izjašnjavao, najavljujući tek da će NASA i dalje biti "izvor nadahnuća", te kako očekuje da će "novi naraštaji klinaca koji sad gledaju u nebo, postati novi Armstronzi, Collinsi i Aldrini".
U ponedjeljak je 40. obljetnica prvog spuštanja čovjeka na Mjesec obilježena u Svemirskim centrima NASA-e u Cape Canaveralu i Houstonu, u Nacionalnom muzeju zrakoplovstva i svemira u Washingtonu kao i u srodnim ustanovama diljem SAD-a, a obilježili su je i astronauti raketoplana Endeavour, svemirskom šetnjom na Međunarodnoj svemirskoj postaji - ISS.
NASA radi na programu Constellation - povratku astronauta na Mjesec do 2020. godine i izgradnji lunarne baze na jednom od polova, u kojoj bi mogli boraviti do šest mjeseci. Dugoročan cilj programa je priprema astronauta za letove dalje od Mjeseca, najverojatnije prema Marsu.
"Sljedeći veliki skok je počeo", slogan je NASA-e na logu programa Consellation, koji uključuje i izgradnju novih svemirskih letjelica što će zamijeniti dotrajalu flotu 'space shuttlea'.
Astronauti programa Apollo u ponedjeljak su održali konferenciju za tisak u Svemirskom centru Kennedy, na kojoj su istaknuli da su misije na Mjesec otvorile vrata drugim istraživanjima, te kritizirali današnju nespremnost NASA-a i Washingtona da odlučnije postave ciljeve novih istraživanja, poput leta na Mars.
Ulaganje 25 milijarda dolara u program Apollo višestruko se isplatilo, dok to nije slučaj sa 100 milijarda dolara uloženih u ISS, kazali su veterani letova na Mjesec.
SAD je izveo šest uspješnih misija na Mjesec od 1969. do 1972. godine, a NASA je potom razvila program 'Space shuttle' i ISS, projekt 16 država vrijedan 100 milijardi dolara koji se upravo dovršava.
Flota raketoplana iduće se godine planira umiroviti, a SAD će plaćati Rusiji prijevoz astronauta na ISS do dovršetka prvih letjelica iz programa Constellation.
"Za mene istraživati znači ići nekamo gdje prije niste bili", kazao je Buzz Aldrin, koji zagovara da se NASA odluči za misiju na Mars, umjesto da se vraća na Mjesec 50 godina poslije Apolla 11.
