Tandemu Merkel - Sarkozy tjedan nije mogao početi gore. Srećom da danas nije petak, inače bi se krivulje burzovnih grafova stropoštale pod još oštrijim kutom. Otkuda početi? Francuske su banke predvodile pad pariške burze od četiri posto, piše Wall Street Journal. Reakcija je to na novi val investitorskog straha da Grčka nema resursa za vraćanje dugova, što god da poduzela. Štoviše, grčki je deficit skočio za 22 posto od početka godine, a državne obveznice su u zoni totalne panike – kamata je viša od 20 posto za one desetgodišnje, a 75 posto za dvogodišnje. Usporedbe radi, njemačke daju tek 1,75 posto prinosa s obzirom na to da se smatraju iznimno sigurnima. Kako su francuske banke vlasnice pozamašnog komada grčkog duga, jasno da rastu i padaju kako se mijenja tržišna percepcija o mogućem bankrotu Atene.

A u Ateni ne može biti katastrofalnije. Zemlja ima jasnu financijsku shemu tek za do sredine listopada. Ne bi li dobili osam milijardi eura iz Europskog fonda za stabilnost (isplata je dio prvog paketa pomoći u ukupnoj težini od 110 milijardi), Papandreuova vlada je morala nagaziti još jače na porezne obveznike. Nova mjera – porez na imovinu. Građani će je isplaćivati preko računa za struju, mjera koja pokazuje sav razmjer grčkog užasa, tako da neće biti mogućnosti za izbjegavanje uplate, osim ako netko nije zainteresiran za život uz svijeće. Pored toga, Grčka je klasificirala oko 150.000 radnika u javnom sektoru kao višak. Šalju ih kući na godinu dana, primat će 60 posto plaće, a u tom razdoblju će si morati pronaći drugi posao ili lete na burzu. Kao reakcija, u ponedjeljak je 90 posto poreznih i carinskih službenika štrajkalo, a očekuje se i masovni izlazak na ulice povodom novih poreznih i otkaznih mjera.

U Italiji ništa bolje. Premda se Središnja europska banka obvezala kupovati njihove državne obveznice u zamjenu za nacionalni program uštede, Italija je polivena hladnom vodom danas ujutro kada je uspjela prodati 3,9 milijardi dolara obveznica, ali po paprenoj cijeni. Kamata na petogodišnji zajam državi bila je nezabilježenih 5,6 posto. Ministar ekonomije Giulio Tremonti krajem prošlog tjedna sastao se s kineskim dužnosnicima ne bi li ih nagovorio da kupe značajan dio talijanskog duga. Podrška Europske banke samo je privremena mjera, daleko kraća nego što Italiji treba da se izvuče iz nepovoljne situacije na tržištima kapitala.

Svemu tome nikako ne pomaže rasprava u Njemačkoj da se revidira Lisabonski sporazum i uvede klauzula koja će omogućiti izbacivanje članica iz Unije. Angela Merkel je izjavila za radio RBB kako će učiniti sve da se očuva eurozona, jer će inače svi pretrpjeti štetu od domino efekta. Zanimljivo je kako zaoštravanje europske krize proizvodi dva oprečna rješenja, kako elaborira The Economist. Dio njemačkih političara koji su zasad u manjini i uglavnom penzionirani (Schroeder, Kohl) zagovaraju stvaranje 'sjedinjenih europskih država', dakle potpunu konsolidaciju koja u trenutačnom stanju stvari iznimno odgovara europskoj problematičnoj periferiji, a nikako uspješnim sjevernjacima poput Njemačke, Danske ili Nizozemske. Tekući politički akteri, s druge strane, ne žele više subvencioniranje nediscipliniranih ekonomija pa se mogu čuti prijedlozi kako je vrijeme da se uvedu dvije valute – sjeverni i južni euro.

Europskom košmaru obol je dao i Obama u intervjuu španjolskim novinarima u kojem izražava sumnju da je EU sposoban kontrolirati situaciju. 'Teško je uspostaviti koordinaciju i zajedničku putanju kada imate toliko različitih zemalja s različitim politikama i ekonomijama', citiraju američkog predsjednika španjolske novine El Mundo. Koliko je stanje ozbiljno, signalizira i presedan da će američki državni rizničar Timothy Geithner nazočiti sastanku ministara financija EU u Poljskoj u petak. Barem neće biti trinaesti.