Američki predsjednik Barack Obama odnio je uvjerljivu pobjedu nad republikanskim protukandidatom Mittom Romneyjem u trećoj i posljednjoj predsjedničkoj debati. Prema anketi CBS-a među neopredijeljenim biračima i onima koji imaju favorita, ali bi još mogli promijeniti mišljenje, 53 posto ispitanika Obamu smatra pobjednikom debate, 23 posto smatra da je bolji bio Romney, dok 24 posto anketiranih ocjenjuje da je rezultat izjednačen
Analitičari, međutim, upozoravaju da je posljednja debata bila i najmanje važna te da će rasprava o vanjskoj politici imati malo utjecaja na odluku Amerikanaca tko će stolovati u Bijeloj kući u idućem predsjedničkom mandatu.
Istraživanja pokazuju da je ekonomija na vrhu prioriteta američkih birača, zbog čega i kandidati opetovano ističu vlastite argumente na tom bojnom polju. Demokratski i republikanski izborni stožeri podjednako su svjesni da stavovi njihovih kandidata o sankcijama Iranu ili naoružavanju sirijskih pobunjenika neće imati značajan utjecaj u kampanji.
Ne treba zanemariti ni vremensku odrednicu. Prva debata omogućila je Romneyju da se izdigne na predsjedničku razinu i vinula republikanca iznad aktualnog predsjednika u pojedinim istraživanjima podrške kandidatima. Druga debata bila je šansa za veliki povratak Obame, koju je on dobrim dijelom iskoristio i u najmanju ruku pridobio natrag vlastite birače, čije je povjerenje u snagu njegove motivacije bilo opasno poljuljano.
Obama prihvatio udicu i - izgrizao Romneyja
Prije četiri godine, republikanski kandidat John McCain rešetao je Obamu u vanjskopolitičkoj debati, no čak ni to nije značajnije utjecalo na birače. Da bi posljednja debata, posvećena vanjskoj politici, odigrala iole važniju ulogu u kampanji, kandidati su trebali pokazati drastične razlike u stavovima, navodi CBS. Umjesto toga, dojam je da nude gotovo identična 'rješenja' za svjetska krizna žarišta i pitanja koja su podijelila američku javnost. Neupitni su, primjerice, svrgnuće Bašara al-Asada u Siriji, povlačenje iz Afganistana do kraja 2014. godine, snažna podrška Izraelu, nastavak upotrebe bespilotnih letjelica u Pakistanu.
Romney je u ponedjeljak bio krajnje oprezan i propustio je ubosti Obamu u najizloženije točke, poput reakcije na napad u Libiji u kojemu je poginuo američki veleposlanik. Republikanski stratezi objasnili su, međutim, da je Romneyjevo oklijevanje da pritisne Obamu i ponudi radikalno drukčije vanjskopolitičke stavove zapravo strateški potez. Procijenili su da nije bilo potrebe za osobitu agresivnost, jer je Romney na ovaj način zauzeo predsjednički stav i pustio predsjednika da 'grize', što je uloga koja se tradicionalno povezuje sa izazivačima iz oporbenog tabora.
Bila je to, procjenjuje CBS, mudra strategija: Romney, kojemu nedostaje vanjskopolitičko iskustvo, daleko je spremniji raspravljati o ekonomiji, a Obama ima relativno snažna ostvarenja u inozemstvu. Romney zapravo nije ni imao puno manevarskog prostora. To je, međutim, značilo i da će Obama dobiti priliku poentirati na slabostima svog protukandidata, što je u velikoj mjeri i ostvario.
'Drago mi je što prepoznajete da Al Kaida predstavlja prijetnju jer kad su vas prije nekoliko mjeseci pitali, kazali ste da ja najveća geopolitička prijetnja Americi Rusija - ne Al Kaida, rekli ste Rusija', rekao je Obama, drugom prilikom dodajući: 'Svaki put kad ste ponudili vlastito mišljenje, bili ste u krivu.'
Romneyjevi protuudarci bili su slabašni, a jedan od solidnijih, barem za oči republikanskih birača, bila je optužba na račun Obame i saveznika da nisu otišli dovoljno daleko u sankcijama protiv Irana. 'Sada smo četiri godine bliži nuklearnom Iranu', ustvrdio je Romney.
Pripreme za završnicu
Obama je, međutim, zakucao 'udarcem večeri', odgovarajući na Romneyjevu žalopojku da se smanjio broj ratnih brodova u američkoj mornarici, koja je na najnižim granama još od 1917. godine.
'Dakle, guverneru, također imamo manje konja i bajuneta jer se priroda naše vojske promijenila. Imamo one stvari koje se zovu nosači zrakoplova, na koje slijeću avioni. Imamo brodove koji idu ispod površine mora', rekao je Obama, dodajući da u pitanju nije igra Battleship u kojoj igrači broje brodove.
Obama je 'opleo' po Romneyju i po pitanju vojnog proračuna, što je nesumnjivo tema od značajnog interesa za američke porezne obveznike. Romney želi povećati vojnu potrošnju i istovremeno smanjiti poreze, ne objašnjavajući kako bi pomirio dihotomiju, što je Obama i ovoga puta naglasio.
Obama je pucao iz svih oružja. Nije se libio ni koristiti retoriku jastreba, koja je mogla zasmetati pokojem ljevičarskom uhu u SAD-u: Romneyja, koji mu je s dužnom dozom poštovanja čestitao na ubojstvu Osame bin Ladena, podsjetio je da u kampanji 2008. po pitanju najtraženijeg lica s američke tjeralice rekao da 'ne treba pomjeriti nebo i zemlju da bi se dobio jedan čovjek'.
'I rekli ste da bismo trebali tražiti dopuštenje Pakistana. Da smo pitali Pakistan za dopuštenje, ne bismo ga dobili. A za to je bilo vrijedno pomjeriti nebo i zemlju', rekao je Obama.
Ako je i izgubio bitku, Romney sigurno nije izgubio rat. Konačan rezultat ionako će iznjedriti tzv. swing države, koje će oba kandidata premrežiti u iduća dva tjedna, koliko je ostalo do izbora.
Republikanski guverner već je u ponedjeljak okrenuo vodu na svoj mlin: 'Da bismo mogli ispuniti svoju zadaću u svijetu, Amerika mora biti snažna. Amerika mora biti predvodnik. A da bi se to dogodilo, moramo ojačati svoju ekonomiju ovdje, kod kuće.' Obama mu nije ostao dužan, bildajući za vlastitu - više političku i ideološku, manje ekonomsku - završnicu: 'Sastavni dio američkog vodstva (u svijetu) je pobrinuti se da gradimo naciju kod kuće.'
