Fakultet elektrotehnike i računarstva na svojim je internetskim stranicama objavio podatke o najčešćim pravopisnim pogreškama korisnika alata Hašek u 2021. godini
Hrvatski akademski spelling checker Hascheck [Hašek], dostupan na adresi ispravi.me, jedna je od najstarijih domaćih internetskih usluga koja već gotovo punih 30 godina svakodnevno pomaže akademskoj zajednici, brojnim novinskim redakcijama, ali i privatnim korisnicima u uređivanju njihovih tekstova, kažu na FER-u.
Protekle godine usluzi je pristupilo 450 tisuća korisnika iz preko 130 zemalja svijeta. Oni su obradili 8 milijuna tekstova koji su tvorili korpus od blizu 2 milijarde pojavnica. Ovo nedvojbeno govori o globalnoj popularnosti vrlo specifične usluge posvećene hrvatskom jeziku. Valja naglasiti da je hrvatski u svjetskim razmjerima "mali" jezik jer ga koristi manje od jednog promila svjetske populacije.
vezane vijesti
Najviše korisnika usluzi je pristupilo iz Hrvatske (83 %), zatim iz Bosne i Hercegovine (7 %), Njemačke (1 %) itd. Više od 40 % korisnika bilo je mlađe od 34 godine, a usluzi su u 75 posto slučajeva pristupali sa stolnog računala, najčešće radnim danima između 9 i 15 sati. Sve ovo upućuje da u Hrvatskoj treba posvećivati veću pozornost domaćem razvoju jezičnotehnoloških proizvoda i usluga.
U 2021. godini korisnici su najčešće griješili pri pisanju sljedećih riječi: če --> će, tiće --> tiče, riješenje --> rješenje, slijedeće --> sljedeće, mogučnosti --> mogućnosti, promjeniti --> promijeniti, čemo --> ćemo, več --> već, primjetiti --> primijetiti, djete --> dijete, samnom --> sa mnom, riješenja --> rješenja, reči --> reći, primjeniti --> primijeniti te razumijeti --> razumjeti.
Skrb o usluzi od samih početaka primarno počiva na idejnom začetniku, umirovljenom profesoru FER-a Šandoru Dembitzu, a u sklopu diplomskih i završnih radova na projektu povremeno sudjeluju i studenti FER-a.
Zahvaljujući bogatom osnovnom fondu riječi, ali i brojnim frazama specifičnima za hrvatski jezik, sustav Hašek učestale gramatičke i stilske greške kontekstno prepoznaje te po potrebi ispravlja, što ga svrstava u nekonvencionalne pravopisne provjernike. Njegova posebnost je kontinuirana nadogradnja koje se postiže putem sustava samoučenja. Iz pristiglih tekstova sustav prikuplja nove riječi i njihove oblike te sam izdvaja zanimljive elemente za nadogradnju jezičnog fonda, koji prolaze rigoroznu kontrolu radi očuvanja preciznosti rječnika, poručuju s Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
