Čitava Njemačka je već danima pod uzbunom oko skandala s otrovnim dioksinom, koji je našao put do jaja te pilećeg i svinjskog mesa. Javnost se pita što je sigurno jesti, država preispituje svoju prehrambenu politiku, dok su njemački uzgajivači peradi pretrpjeli udar od kojeg se mnogi neće oporaviti. Ipak, možda je za cijelu stvar kriva samo jedna jedina tvrtka: Harles & Jentsch
Do prije nekoliko dana Harles & Jentsch bili su uspješna tvrtka za proizvodnju hrane za tovljenje životinja, za koju nitko izvan krugova prehrambene industrije nije ni čuo. No, sve se to promijenilo zbog saznanja da je baš hrana za uzgoju pilića koju proizvode Harles & Jentsch uzrok jednog od najvećih prehrambenih skandala koji se u Njemačkoj dogodio u zadnjih deset godina, a riječ je o otkriću kancerogene tvari dioksin u jajima, piletini i svinjskom mesu.
Ovaj otrov je na policama njemačkih superermarketa došao zahvaljujući smjesi koju su zakuhali Harles & Jentsch, za koje se sada ispostavlja da su sustavno varali i inspekciju, koja zbog toga nije prethodno ništa sumnjivo primijetila, unatoč redovitim kontrolama.
Zbog ovog skandala te otkazivanja svih narudžbi, H & J već su proglasili bankrot, no njihova poslovna propast mala je kazna za velike probleme koje su izazvali njemačkoj prehrambenoj industriji.
Očajni su svi - od uzgajivača do potrošača
Kako stvari trenutno stoje, neke zemlje, kao što je veliki uvoznik svega njemačkog Kina, zabranile su uvoz mesa, dok domaći kupci više nisu sigurni što se uopće smije jesti.
Očajni su i uzgajivači, koji su mislili da hrane svoje životinje kvalitetnom hranom uglednog proizvođača, a ne otrovom koji im je opasno doveo reputaciju u pitanje.
I povrh svega, tu su državne službe, kojima je sve to promaklo, unatoč pridržavanju zadanih protokola i redovitoj kontroli. Stvar je u međuvremenu toliko eskalirala da mnogi Nijemci jednostavno više ne jedu jaja, što se moglo vidjeti i na primjeru talk showa koji vodi Anne Will.
Dotična novinarka je u svojoj nedjeljnoj emisiji odlučila obraditi temu otrovnog dioksina u jajima i mesu, te je pozvala prigodne goste, na početku emisije im ponudivši da pojedu po jednu pečeno jaje. Dok je bivši ministar poljoprivrede Karl-Heinz Funke u bandićevskom stilu odmah zagrizao u omlet, novinar ZDF-a Peter Hahne odbio je probati jaja, uz objašnjenje da mu se gade, izgovarajući ono što osjeća značajan broj njemačkih potrošača.
Njihove sumnje nije baš umirila ni Ilse Aigner (CSU), ministrica za zaštitu potrošača i poljoprivredu, koja se na toj poziciji snašla mnogo lošije nego njezina omiljena prethodnica i današnja šefica kluba Zelenih Renate Künast
Zatvoreno čak 4.700 farmi
Iako je zbog skandala s dioksinom s radom moralo prestati čak 4.700 njemačkih farmi, ona se u cijelu priču uključila kasnije nego očekivano, te za početak ponudila samo standardne političke osude: 'Oni koji su odgovorni ponašali su se neodgovorno i beskrupulozno. Ovaj slučaj mora proizvesti konzekvence.'
No, kad je nekoliko dana kasnije iznijela svoje navodno revolucionarne prijedloge, stručnjaci su ih ocijenili kao konfuzne i neprovedive, dok ju je opozicija ismijala. Thilo Bode, voditelj udruge Foodwatch, koja kontrolira kvalitetu hrane koja se nudi u njemačkim trgovačkim lancima, nije imao previše lijepih riječi za ministricu Eigner:
'Ona svojim prijedlozima samo pokriva trovače unutar prehrambene industrije, dok bi njezin posao trebao biti da ustanovi sustav koji bi ih efikasno detektirao i kaznio. Ministrica Eigner bi jednostavno trebala donijeti zakon koji traži od uzgajivača da sami kontroliraju nivo dioksina u hrani kojom tove životinje.'
Njemačkim farmerima to sigurno ne bi smetalo jer ih je aktualna situacija bacila u očaj. Njihovi proizvodi, za koje su mislili da su najviše kvalitete, pokazali su se otrovnima.
Sve ja započelo tako što je inspekcija otkrila koncentraciju veću od dozvoljene te kancerogene tvari u jajima, a uskoro je postalo jasno da dioksina ima i u nekim vrstama mesa.
Biodizel i pesticidi u prehrambenoj smjesi za životinje
S obzirom na to da su Harles & Jentsch, kako se sada zna, u prehrambenu smjesu za životinje stavljali čak i gorivo biodizel, ali i tvari koje se inače koriste kao pesticidi, šteta je zapravo mnogo manja nego što je mogla biti. Iako nivo dioksina koji je pronađen u spomenutim prehrambenim namjernicama nije za nikoga bio smrtonosan, on je ipak tri puta veći od propisima dozvoljene doze.
Ipak, dobri poznavatelji stanja u njemačkoj prehrambenoj industriji podsjećaju da ovo nije prvi problem s dioksinom u hrani, nego tek prvi kojeg je šira javnost postala svjesna.
U pokrajini Thuringen dioksin je 2003. godine završio u hrani za svinje, te su morale biti također zatvorene mnoge farme, kao i smaknute zaražene svinje. U jednom drugom slučaju problematična je hrana za tov životinja došla iz Ukrajine, a svojedobno je problematičan bio i kukuruz uvezen iz Nizozemske.
Jedino oko čega se svi slažu jest da se ovakvi skandali mogu očekivati i u budućnosti, s obzirom na to da je proizvodnja hrane odavno pretvorena u masovnu industriju, u kojoj je profit - kao i u svakoj industriji uostalom - mnogo važniji od kvalitete proizvoda.