"Naše trogodišnje istraživanje bilo je nešto poput putovanja kroz vrijeme... uspjeli smo predvidjeti što će se u budućnosti događati s našim ekosustavom i kako bi mogao izgledati omjer ribljih vrsta", kazao je voditelj istraživanja Ivan Nagelkerken sa Sveučilišta Adelaide. 

"Ako govorimo o ukupnom broju riba u morima možemo kazati da se njihov broj, zbog kiselosti oceana povećava, no istodobno se smanjuje lokalna bioraznolikost", kaže Nagelkerken. 

Otprije se zna da se kiselost svjetskih oceana povećava, a ona je sve veća prijetnja morskim vrstama. To je dodatni dokaz da je atmosferski ugljični dioksid, odgovoran za klimatske promjene, odgovoran i za negativne učinke u morskom okolišu. Oceani služe kao odvod ugljičnog dioksida ispuštenog u atmosferu, podsjeća Nagelkerken. Oceani apsorbiraju ugljični dioksid, a vodikiovi ioni se kemijskim procesom otpuštaju, čineći na taj način morsku vodu kiselijom.

Podaci kojima raspolažemo ukazuju na konstantan rast kiselosti u oceanima, a to je izravan rezultat porasta razine ugljičnog dioksida u atmosferi, zbog čega je i utjecaj na brojne organizme u oceanima i moraima iznimno velik.

Čovjek je najodogovorniji za to što je 30 posto oceana već sad kiselije nego u prošlim stoljećima, kažu znanstvenici te dodaju da će se stanje samo pogoršavati jer će se sve više ugljičnog dioksida emitirati u atmosferu, većinom kroz fosilna goriva koja izgaraju, poput ugljena, prirodnog plina i nafte. 

Nagelkerken je kazao da su i ranije provedena istraživanja ukazivala na to da će klimatske promjene utjecati na smanjenje riblje bioraznolikosti, no sada znanstvenici raspolažu uvjerljivijim argumentima. 

Istraživanja ribljih vrsta u prirodnom morskom staništu blizu vulkanskih kanala, gdje je koncentracija ugljičnog dioksida slična onoj kakvu znanstvenici predviđaju za kraj stoljeća, pokazala su da su se u takvom morskom okolišu razmnožile manje i dominantnije ribe, koje su se brže razmnožile, a one manje agresivne i rjeđe vrste u potpunosti su nestale.