Nekadašnji ministar vanjskih poslova Tonino Picula smatra da američko veleposlanstvo u Sarajevu nije slučajno izabrano kao meta napada jer je tamo zaposleno oko 600 ljudi i jedno je od njihovih najvećih u svijetu. 'Nekome je u interesu udariti na složenost odnosa između SAD-a i islamskog svijeta', smatra on. Amerikancima, drži, nije svejedno što se događa s Bosnom i Hercegovinom i ne jednom su ponovili da neće napustiti zemlju kako ne i postala plodno tlo za teroriste. 'Netko očito želi iskoristiti trenutak, obnoviti žarište, i lošu situaciju u BiH pretvoriti u još goru, posebno nakon što je američki predsjednik Barack Obama pred ostvarenjem ciljeva o povlačenju vojnih snaga iz Iraka i Afganistana', kaže Picula.

Situacija u Bosni i Hercegovini je teška. Zemlja se nalazi u političkoj krizi i bez vlade više od godinu dana. Vodstvo Republike Srpske uporno želi taj entitet učiniti potpuno neovisnim od Sarajeva, dok ništa bolja situacija nije ni u Federaciji BiH, gdje najjače hrvatske stranke ne priznaju vladu toga entiteta koju smatraju nelegalnom.

U takvoj političkoj situaciji malo tko mari za množenjem raznih ekstremnih političkih i vjerskih organizacija. Politolog Damir Grubiša kaže da su vehabije ostaci ratne prošlosti s kojom se državne vlasti nemaju snage ozbiljno suočiti zbog unutrašnjih zastoja. Vehabije su već prije udarale. Poznati su slučajevi ubojstva povratničke hrvatske obitelji Anđelić u Konjicu na Badnjak 2002. godine ili u novije vrijeme bombaški napad na policijsku postaju u Bugojnu u ljeto 2010. godine. Islamska zajednica u BiH pod čijom ingerencijom je i bošnjačka populacija na Sandžaku u Srbiji, odakle je Mevlid Jašarević, okreće glavu i tvrdi da se vehabije regrutiraju u Beču.

Kako država nema snage sama se suočiti ovim problemom začuđuje indolentan stav međunarodne zajednice prema situaciji koja prijeti da izmakne kontroli.
'BiH je zapuštena pa se očekuje da će međunarodna zajednica biti energičnija, ali oni se zadovoljavaju tek sa imenovanjem predstavnika i sve prepuštaju njima i tom mekom pristupu', kaže Grubiša. Europa je ima svojih problema s eurozonom i nema vremena za BiH. 'Godinu i pol dana im je trebalo da izaberu svoga predstavnika za BiH', govori Picula i dodaje da nije čudno što je napadnuto baš američko veleposlanstvo, a ne recimo britansko.

Tu je iznimno bitna i regionalna komponenta, smatra Picula, jer netko želi potencirati neriješeno pitanje Bošnjaka muslimana na Balkanu. Od BiH preko Sandžaka koji dijele Srbija i Crna Gora do Kosova, Albanije, Grčke i Turske. 'Postavlja se islam kao otvoreno pitanje jugoistoka Europe. To se sve odvija u trenutku kada Turska želi imati važniju ulogu u događanjima na jugoistoku Europe.

Svi problemi proizlaze iz Daytonskog sporazuma, i to su repovi koji se vuku', kaže Grubiša.

Nužno je sazvati međunarodnu konferenciji, smatra on, na kojoj bi trebalo sa Srbima ozbiljno porazgovarati da prihvate promjene. 'Tu bi Beograd trebao osuditi ponašanje Republike Srpske, ali ostale jer nisu oni jedini problem', predlaže politolog.

Picula također misli da bi to bilo rješenje, ali ne vidi tko bi u ovom trenutku mogao sazvati takvu konferenciju. Također smatra da Zrinjevac zanemaruje politiku prema BiH i, da tamo ne žive Hrvati, morali bismo biti znatno angažiraniji zbog duge granice. 'Zanemarivanje stanja u BiH na koncu bi nam se moglo obiti o glavu', zaključio je Picula.