Vozač kamiona iz Bjelorusije imao je natovarene izmjenjivače topline. Uz sebe je imao dokumente prema kojima je roba trebala ići u Kazahstan. Ali onda su se tijekom carinske kontrole iznenada pojavili drugi dokumenti: odredište je bilo Sankt Peterburg. 'Za svakog carinika imao je odgovarajući papir', prepričala je jedan od tih slučajeva krijumčarenja glavna inspektorica finske carine Sari Knappi za Wirtschaftswoche. Prošle godine su se na meti istražitelja našle i dvije finske tvrtke za koje se sumnjalo da su u Rusiju uvezle 3500 dronova i obrambenih sustava. Finska carina sumnja da je jedna od dvije tvrtke napravila narudžbu i kupila robu, a druga se pobrinula za otpremu u Rusiju. Iza obje tvrtke povezane s Rusijom stoji ista osoba.

'Bio je to vrlo izazovan slučaj. Morali smo surađivati s više zemalja, a različiti jezici i pravni sustavi usporavaju istragu. Bilo bi lakše kad bi u svim zemljama EU-a vrijedila jednaka pravila prilikom kršenja sankcija', smatra Knappi.

Od početka rata obrađeno 700 slučajeva

I dok je prije bilo svega nekoliko pojedinačnih slučajeva kršenja propisa godišnje, posao finskih carinika danas je svijet za sebe. Od ruske invazije na Ukrajinu obrađeno je 700 predmeta vezanih za krijumčarenje u Rusiju. U prosincu je pak finska vlada odlučila zatvoriti svih devet graničnih prijelaza prema toj državi jer su Rusi navodno preko njih slali izbjeglice u EU.

Kriminalci ne odabiru slučajno Finsku kao usputnu stanicu za ilegalni izvoz u Rusiju. Od 18. stoljeća ta zemlja, koja s Rusijom dijeli 1340 kilometara dugu granicu, morala se u više navrata obraniti od ruskih ekspanzionističkih poriva, a nakon neovisnosti uspjela je s njom održati dobre odnose, uključujući trgovinu. Tek nakon napada na Ukrajinu Finska je odustala od neutralnosti i zatražila ulazak u NATO. Krijumčari su, kako kaže Knappi, nerijetko stranci koji žive u Finskoj i u njoj su osnovali tvrtke, no ima i Rusa jer često vrlo dobro znaju kako funkcionira finski sustav i poznaju tamošnje zakone.

Izazovi tijekom istrage

Počinitelji su pritom izrazito profesionalni - krivotvore dokumente, prikrivaju podrijetlo robe i višestruko je preprodaju diljem SAD-a, Europe i Azije. Pametno brišu i tragove - kriminalni tijekovi podijeljeni su na više podizvođača, pa kad se na granici i ulovi kurira, ne ulovi se idejne začetnike kriminalnih akcija. Roba dolazi kamionima, brodovima i avionima, a carinici u kratkom roku moraju odlučiti hoće li je pustiti ili zaustaviti. U 2022. tako su tijekom inspekcije pronašli bušilice poput onih koje se koriste za podvodno bušenje nafte. Stigle su iz Kanade i trebale su biti isporučene u Rusiju preko Finske i Kazahstana. Istraga tog slučaja navela ih je na nekoliko tvrtki i ispostavilo se da je već 50 takvih isporuka uspješno dostavljeno u Rusiju.

Šef finskih carinskih inspektora Sami Rakshit kaže da 90 posto robe koja cestom preko Finske putuje u Rusiju zapravo potječe iz drugih zemalja. Kompanije iz inozemstva pritom čak ne moraju slati vlastite kamione na trajekte, nego rezerviraju mjesto za kontejner, a onda ga finska tvrtka preuzima i proslijedi. Kako kaže, do izbijanja rata u Ukrajini u Finsku je svakodnevno stizalo tisuću kamiona iz Rusije, a isto toliko ih je putovalo u drugom smjeru. Do prosinca se to svodilo samo na desetinu toga. A slično se dogodilo i tvrtkama specijaliziranim za uvoz i izvoz iz Rusije.

Sankcije - da, ali...

Sada su otvorene samo još željezničke veze, ali i jedna brodska - Kotka-Hamina za Sankt Peterburg. Put je to od pet sati, a na trajekt stane sto kontejnera. Iz Rusije nije dolazilo gotovo ništa, ali trajekt prema toj državi bio je pun.

'Kad bih mogao nešto poželjeti, bilo bi to da očekivanja od sankcija budu proporcionalna mjerama koje treba poduzeti', kaže Rakshit. Pritom, između ostalog, misli na to da bi EU mogao poslati istražitelje u zemlje srednje Azije. Prema njegovu mišljenju, europske sankcije u početku su imale više smisla, no sad je situacija drugačija jer je Rusija razvila nove lance opskrbe. 'Ne možete isključiti Rusiju iz svjetske trgovine', istaknuo je. Kako bi ilustrirao u kakvim se nedoumicama carinici uslijed europskih sankcija danas svakodnevno nalaze, naveo je primjer šumarskih strojeva. Riječ je o harvesterima, a oni se koriste za rušenje i prijevoz stabala. Sankcije se naime odnose samo na one s gumama, a oni koji se kreću na gusjenicama dobivaju zeleno svjetlo. 'Koja je razlika? Oba su šumarska stroja', kaže Rakshit.