Svaka čast mlađim generacijama na inicijativi. Možda uspiju ispraviti pogreške koje smo mi dva desetljeća činili - sukus je praktički svih govornika koji su tijekom prve današnje panel diskusije uzeli mikrofon na 17. katu zagrebačkog Westina. Dvodnevna konferencija 'Pogled k Rusiji' ne bavi se samo rasvjetljavanjem uloge suvremene Rusije i ekonomskim perspektivama koje ona nudi, nego i osvještavanjem društvenopolitičke klime u Hrvatskoj koja je dovela do skoro 20-godišnjeg ignoriranja Rusije, s velikim ekonomskim posljedicama i propuštenim šansama za sad već mitski, negdašnji hrvatski izvoz
'Naša generacija nije uspjela pozicionirati zemlju prema svijetu. Nismo uspjeli iskoristiti njezin mediteransko-srednjoeuropski položaj. Istovremeno, ograničili smo svoju vanjsku politiku na Bruxelles i Europsku uniju, a propustili razviti partnerske odnose s novim rastućima silama u multipolarnom svijetu: Rusijom, Kinom, Brazilom', rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević
Hrvatsku je usporedio sa skorojevićem koji želi ući u europsko društvo, pa kupuje skupocjeni frak, ali dolje nosi mrtvačke cipele s papirnim potplatima koje promoče na prvoj kiši. Hrvatska se ekonomija, ustvrdili su govornici, nije prilagodila nestanku bipolarnog svijeta (Hladnog rata). Vidošević je objašnjavao kako je nesvrstana Jugoslavija preuzimala tehnologije sa zapada, proizvodila, pa izvozila u zemlje Istočnog bloka, 'od turbina do tenkova'. Podsjetio je da je Hrvatska imala pozitivnu vanjsko-trgovinsku bilancu sve do 1993. godine. Zbog današnjeg kroničnog minusa u robnoj razmjeni, šef HGK je prozvao politiku tečaja kune, odnosno uvozničke lobije koji usput kontroliraju medije i izdavače te tako kontroliraju javno mnijenje (jasna aluzija na Ivicu Todorića i njegove partnere).
Govornici poput Vidoševića i bivšeg veleposlanika u Moskvi
Hidajeta Biščevića opisivali su desetljetno ignoriranje hrvatske vanjske politike prema Rusiji. Vidošević je ustvrdio da je 1993. godine, u vrijeme kada je Rusija masovno percipirana kao neprijatelj (jer je bila pokrovitelj Srbije), ta zemlja spasila Brodotrogir i uopće hrvatsku brodogradnju mega-narudžbom od 280 milijuna dolara.
Kako danas izgleda suradnja hrvatske brodogradnje i ruskog tržišta, ispričao je Božo Kovačević, veleposlanik u Moskvi od 2003. do 2009. godine: 'Rusija je spremala milijarde eura vrijednu obnovu ribolovne flote. Hrvatska ponuda prvo je kasnila, a kad je naposljetku dospjela, bila je 25 posto skuplja od ponuđača iz Europske unije.'
'Hrvatski proizvodi i kompanije kopne s ruskog tržišta. 'Moskva i Sankt Peterburg su, bojim se, sad već prevelik zalogaj za nas. No Rusiju, kao i SAD, treba promatrati kroz regije. Tamo ima puno prostora, ali je jako teško upasti jer to zahtijeva puno učenja i sustavnog rada', kazao je Vidošević, a na njegove se riječi nadovezala ruska intelektualka Elena Nemirovskaja, pa zatim i Franjo Gregurić, bivši hrvatski premijer i nekad uspješni socijalistički menadžer. Gregurić je pozvao hrvatske tvrtke da se ne ograničavaju na svima zanimljivu metropolu i počnu tražiti poslove po regijama poput Permskog kraja, Irkutska i Krasnojarska u Sibiru, Kavkaza...
Hidajet Biščević je zaključio da ovakva konferencija, kakve o Rusiji nije bilo u 20 godina samostalne Hrvatske, doprinosi stvaranju javne tribine o hrvatskoj vanjskoj politici, a Rusija je tu samo katalizator. Dogodine, naime, organizatori iz zagrebačke Akademije za politički razvoj planiraju održati konferenciju o Kini.
Upadljivo, ni ovakav događaj, bez presedana u hrvatsko-ruskim odnosima, nije uspio privući nikoga iz aktualne hrvatske Vlade, unatoč tome što se njezina čelnica Jadranka Kosor podosta producirala putovanjem u Moskvu, susretom s Putinom i pričama da je krajnje vrijeme da se poradi na revitalizaciji odnosa s Rusijom.
