Od Lisabona do Atene božićne lampice jedva da svijetle, kupnja poklona je drastično pala, a obitelji grcaju u teškoćama nakon tri godine krize koja ne jenjava.
Stanje je najlošije u Grčkoj, zemlji koja je potaknula dužničku krizu početkom 2010. i morala se suočiti s golemim poreznim nametima i kresanjem potrošnje u zamjenu za međunarodnu pomoć.

‘Bit će teško. Ne možemo si priuštiti grijanje pa ćemo sjediti doma pod dekama’, rekao je nezaposleni prodavač informatičke opreme Polihronis Sotiriu (46), čija obitelj sad mora živjeti od učiteljske plaće njegove supruge.

‘Naravno da ćemo imati zajedničku obiteljsku večeru, ali ove godine sigurno nećemo jesti meso’, rekao je. Uspoređujući stanje s vladavinom nacista u 2. svjetskom ratu, dodao je ‘čuo sam od roditelja, koji su preživjeli okupaciju, da je ove godine jednako loše kao i tada, ako ne i gore’.

Čelnik udruženja grčkih trgovaca na malo Vasilis Korkidis očekuje da će Grci u prosjeku na darove potrošiti 15-20 eura, dok su prošle godine prosječno potrošili 40 eura.
‘Supruga i ja zaplačemo kad shvatimo da unucima nećemo moći kupiti darove. Sve smo smanjili - hranu, ukrase... Tko može slaviti kad je stanje tako loše?’, rekao je umirovljenik Nikos Cakos.

Atenski trg Sintagma nekad se hvalio najvećom božićnom jelkom u Europi, a sad je na njemu tek nekoliko lampica, a u najgoroj krizi od 2. svjetskog rata propale su tisuće malih obrtnika, pa ulice zjape prazne, a zatvorene rolete na izlozima krase samo obavijesti o prodaji prostora.

Slični osjećaji vladaju i u Portugalu, koji je na udaru najgore recesije u posljednjih 40 godina.

‘Ako ćemo uopće kupovati poklone ove godine, bit će to nešto vrlo jeftino, samo ono osnovno’, rekla je Agneia de Sothe, 48-godišnja spremačica iz Lisabona. Nedavno istraživanje pokazalo je da se u Portugalu očekuje pad božićne potrošnje za 35 posto.

‘Ove godine vidite da ljudi baš nisu zaineresirani za kupnju darova, iako je Božić. Većina ih se samo okrene u stranu, a drugi kažu kako nemaju čime kupiti poklone’, rekla je lisabonska ulična prodavačica narukvica za pet eura Jaquelina Justino (38), koja je još prošle godine radila kao vozačica autobusa, no u međuvremenu je dobila otkaz.
Italija također grca pod povećanim porezima i smanjenom potrošnjom koje je nametnula vlada tehnokratskog premijera Marija Montija, a sredstva sačuvana za ‘crne dane’ upravo uoči Božića jede nedavno uvedeni omraženi porez na imovinu.

‘Ove godine neću kupiti nikakve darove osim djeci, a prošle godine sam kupila svima’, rekla je državna službenica Nadia di Santo (38) iz Rima. ‘Božićnu jelku sam postavila, ali ću koristiti prošlogodišnje ukrase, a za božićnu večeru ću već nešto smisliti’.

Vlasnica trgovine ženskih modnih dodataka Marisa Pines otkrila je da joj posao jako slabo ide.

‘Ovu trgovinu imam 24 godine. Nikad nije bilo ovako loše’, istaknula je.

Španjolska, četvrto po snazi europsko gospodarstvo, iza Italije, također prolazi kroz iznimno teško razdoblje i mogla bi uskoro zatražiti međunarodnu pomoć. Iako je potrošnja u snažnom padu, snažna obiteljska povezanost i tradicija Španjolce ipak tjeraju u božićnu kupnju unatoč financijskim ograničenjima.

Po relevantnim procjenama, prosječna španjolska obitelj za sve božićne troškove izdvojit će prosječno 650 eura, što je više od mnogih boljestojećih zemalja sjeverne Europe, ali i 40-ak posto manje nego što je to bilo 2007.

‘Veliki je pad u božićnoj kupnji, ali tradicija čini svoje. Španjolska je po potrošnji i dalje peta zemlja u Europi, a razlozi za to su kulturološki’, rekla je Victoria Larroy iz tvrtke Deloitte.
Znakovi štedljivog Božića jasno su vidljivi na ulicama Madrida, gdje su trgovine neuobičajeno mirne, a ukrasa je bitno manje.

‘Prošle smo godine prodali tri puta više nego ove’, rekao je madridski mesar Jesus Cerelo (30), na čijoj su tržnici mnoge trgovine već zatvorene.