Švaljek je priznala da ju je Božo Petrov, šef Mosta, bio kontaktirao po pitanju mogućnosti da bude mandatar.

'Činjenica je da sam s Petrovom razgovarala na tu temu prije mjesec dana, što je prije prilično vremena. Otklonila sam tu mogućnost, prije svega zato što smatram da čovjek s tom ambicijom mora proći kampanju, učlaniti se u političku stranku ili biti dio nezavisne liste. S obzirom da to nisam napravila, otklonila sam tu mogućnost, jer nisam htjela upasti sa strane. To je nešto što slabi poziciju predsjednika vlade', kazala je Švaljek i dodala da će to Tihomiru Oreškoviću otežati posao jer je pitanje koliko je integriran u HDZ i je li sudjelovao u izradi programa o kojem mi malo znamo, jer nismo ga vidjeli, treba vidjeti i kakvu će podršku imati.

Upitana je li moguće provesti program koji je unaprijed napisan za njega s obzirom da detalji nisu javno objavljeni  kazala je da ne znamo čime će se rukovoditi.

'Čak i ako je bio CEO, pa je sada predsjednik vlade i uprave u jednom, mi još uvijek ne znamo je li to što će on raditi biti reforme Mosta ili program koji je pisao IFO institut. Kad bi se radilo o programu Mosta, moglo bi biti problema. Most traži reformu lokalne i regionalne samouprave, a HDZ to nije pretjerano zagovarao, kao ni smanjenje općina i gradova. Morat će se napraviti koherentni program, koji će podržavati svi članovi koalicije', smatra Švaljek.

Navela je kako će prvih sto dana vidjeti smjer njegove politike.

'Slažem se s Oreškovićem da nema sto dana, odnosno nema vremena da uđe u sve što ga čeka. Prvi potezi će se vidjeti vrlo brzo, kao i njegova komunikacija. Proračun će se morati donijeti i usvojiti nakon samo dva čitanja. On će se izrađivati u vremenskom tjesnacu - iz strukture i visine, osobito rashodne strane, vidjet ćemo osnovni smjer politike mandatara. Znamo ono što je ranije komunicirao. Dakle, on nije zagovornik pretjeranih rezova, već razvojnih projekata. Ako će se ići u infrastrukturna ulaganja, to će imati makroekonomske efekte u dužem roku. Fiskalna konsolidacija i smanjenje proračuna, odnosno rezovi, će biti nužni i prije nego se budu vidjeli efekti na prihodnoj strani.

Svakako proračun daje prvi signal i stvara sliku o smjeru u kojem će se kretati politika vlade. Moguće ga je smanjiti - nezahvalno je licitirati brojkama, smatram da je izvedivo da ga se smanji u redu veličine 3 do 5 milijardi kuna. Druge stvari će se ticati poslovne klime, a tih mjera ima mnogo. Najavljuje se reforma zdravstva - s obzirom da Orešković dolazi upravo iz zdravstva, vidjet ćemo koliko će to značiti za ulaz privatnog sektora u zdravstvo. Ako to znači to, vidjet ćemo koliko će javnost to prihvatiti. Otpor je tu vrlo jak. Vidjet ćemo i što će se događati s privatizacijama, odnosno koje će se tvrtke privatizirati. Sama ta riječ kod nas je vrlo omražena riječ', istaknula je Švaljek.

Napominje da je nužnost smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i da je pitanje samo koliko.

'On se previše proširio i nabujao - kako zbog EU i provođenja poslova koje prije nismo morali, tako i zbog političkog zapošljavanja, koje je tome doprinijelo. Ono što se može napraviti je ne otpuštati, već ne zapošljavati nove ljude.

Upitana kako gleda na najavljenu reformu Hrvatske narodne banke i smjenu guvernera kazala je kako 'takvi zahtjevi, ako su još aktualni, a nadam se da nisu, nisu dobri.'

'Vlada ne treba utjecati na središnju banku, čelna osoba nije smjenjiva na taj način i ona ima duži mandat od premijera. To namjerno napravljeno tako da vlada ne bi mogla utjecati na neovisnost HNB-a. Nadam se da će vlada s Oreškovićem na čelu znati koje su mogućnosti uplitanja u monetarnu politiku. Ona je u Hrvatskoj do sada bila vođena na način da se očuva stabilnost bankarskog sustava u cjelini, koji mi podcjenjujemo, jer nismo zadnjih 20 godina imali nestabilnost bankarskog sustava. Da se paralelno s ekonomskom dogodila i kriza financijskog sektora, bili bismo u nezavidnoj poziciji, što nismo zbog nezavisnog HNB-a.

Nadam se da će tiskanje novca ostati na idejama. Mislim da je Vujčić opisao posljedice takvih mjera. Vjerujem da ima dovoljno razuma da se na to ne ide', mišljenja je Švaljek.

Na pitanje mora li vođenje tvrtke biti garancija da će čovjek uspješno voditi vladu Švaljek je kazala da će biti interesantno kako će to izgledati.

'Vidjet ćemo kako će netko, tko se vodio ostvarenjem dobiti trgovačkog društva, voditi vladu. Situacija nije identična. Jedino mjerilo korporacije je tržište - ono sudi koliko si dobar i koliko ostvaruješ ciljeve. Ovo je ipak politika, a vlada nema za cilj samo ostvarivanje stope rasta već i političke ciljeve. Kao ekonomist mislim da nam trebaju stabilne stope rasta, koji će u konačnici utjecati i na socijalne ciljeve - njih se može ostvariti samo kroz ostvarivanje ekonomskih ciljeva', zaključila je Švaljek gostujući na N1

410108 ,410132 ,410028,409940