Iako Sabor zaključak Odbora za medije tek treba potvrditi, glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman već danas je rekao da izvještaj neće dopuniti.

'Po mom uvjerenju objavom bruto i neto iznosa plaća po pojedinim radnim mjestima na HRT-u prekršio bih tri zakona. Prije svega članak 17. Zakona o HRT-u koji HRT-u garantira samostalnost djelovanja. Zatim Zakon o radu, odnosno članak 29 koji propisuje da se osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom. Kao treće prekršio bih Zakon o zaštiti osobnih podataka', poručio je Radman

Kazao je da razumije brigu saborskih zastupnika zbog spekulacija da se na HRT-u događa nešto protuzakonito. Zato je Saboru predložio da iznose plaća provjeri na druge načine.

'Možete se osloniti na druge načine nadzora. Kroz Nadzorni odbor HRT-a koji se među ostalim usuglasio s pravilnikom o plaćama. Možete angažirati i državnu reviziju i zatražiti hitnu reviziju HRT-a, a koliko mi je poznati Sabor može formirati i povjerenstvo koje bi onda provjerilo je li bilo ičega protuzakonitog', rekao je Radman.

Podsjetimo, Sabor je od Radmana zatražio da 'dostavi izvješće u kojem će biti sadržani podaci o ukupnom iznosu sredstava utrošenih za plaće i druga primanja na HRT-u te prikaz pojedinačnih iznosa bruto i neto plaće po pojedinim radnim mjestima na HRT-u polazeći od glavnog ravnatelja HRT-a, članova Ravnateljstva HRT-a, nositelja upravljačkih funkcija, glavnih urednika te urednika programa i emisija'.

Radman je na taj zahtjev odgovorio, ali je na Markov trg dostavio polovično izvješće, nije isporučio pojedinačne iznose bruto i neto plaća po pojedinim radnim mjestima ni plaće urednika emisija.

Radmanovo obrazloženje zašto neće dostaviti dopunjeno izvješće odmah je izazvalo burne reakcije.

'Isticati odredbe zakona koje bi prekršili je licemjerno. Kao prvo, Sabor zaključkom nije HRT-u osporio pravo da utvrđuje plaće i potpisuje kolektivne ugovore. Kao drugo, što se tiče Zakona o radu, nas u Saboru ne zanima koliko tko imenom i prezimenom ima plaću. A kao treće u jednom ranijem slučaju postavilo se pitanje prava na pristup informacijama i tada je Agencija za zaštitu osobnih podataka rekla da je HRT obveznik prava na pristup informacijama', poručio je glavnom ravnatelju HNS-ov Goran Beus Richembergh.

'Ako ćemo ići do krajnjeg apsurda, vi ste već izvijestili o svojim podacima pa se bojim da vas glavni ravnatelj ne tuži pozivajući se na ova tri zakona', kazao je Beus Richembergh Radmanu.

Da će Radman odbiti novi zahtjev Sabora, nije mogla vjerovati HDZ-ova Sunčana Glavak. 'Nitko se nikada na ovaj način nije oglušio i propitivao postupke Sabora. Mi ovdje kao saborski zastupnici dobivamo i klasificirane dokumente i podatke, ali očito da vi imate klasifikaciju više od toga', rekla je Glavak.

Radmanu je odgovorio i HDZ-ov Jasen Mesić koji je predložio da glavni ravnatelj u odbijenici uredno napiše na koje se zakone poziva, ali i da napiše koji su to ljudi koji odbijaju dati podatke o plaći. 'Zanima me koga to smeta. Ovdje se ne radi o korporaciji ili privatnom poduzeću', poručio je Mesić.

Međutim, iako je većina članova odbora glasalo za to da Radman u roku od pet dana dopuni izvještaj o plaćama, dio SDP-ovih članova bio je suzdržan, a među njima i Ivan Račan. SDP-ovac smatra da Sabor prije slanja zahtjeva Radmanu treba zatražiti mišljenje pravne službe može li tako nešto uopće zahtijevati.

'Plaće koje se isplaćuju od javnog novca trebaju biti javno dostupne, no postoje mnoge koje ne mogu biti javno dostupne. Kada govorimo o HRT-u trebamo biti svjesni da HRT nije monopolist i da ima konkurenciju. Objavom plaća za radna mjesta koja su konkurentna na tržištu HRT se stavlja u nepovoljan položaj', smatra Račan. Stoga je zatražio da glavni ravnatelj odgovori na pitanja jesu li podaci o plaćama u 2014. točni i je li točno da je 2015. došlo do promjena i da je Radman odlučio da neki imaju veće plaće.

Naime, kao što je tportal već pisao, Radman je u prvom dopisu Saboru dao podatke za 2014., u kojoj je na snazi bila odluka Vlade kojom su plaće rukovoditelja na HRT-u bile limitirane na 17.000 kuna. Međutim tu odluku čelništvo HRT-a je ukinulo u siječnju pa su narasle plaće rukovodećih kadrova.

Ako se Radman i službeno ogluši na zahtjev Sabora, zastupnicima će jedino ostati mogućnost razrješenja glavnog ravnatelja, međutim teško da bi do toga barem zasad moglo doći. Naime, iako Zakon o HRT-u propisuje da Sabor imenuje i razrješuje glavnog ravnatelja HRT-a,sam postupak razrješenja mora pokrenuti Nadzorni odbor HRT-a. Međutim, problem je što je Nadzorni odbor HRT-a trenutačno nefunkcionirajući jer je ostao bez četiri člana od njih sveukupno pet.

Odbor za medije je, doduše, raspisao natječaj za nove članove NO HRT-a, međutim na današnjoj sjednici odlučio ga je poništiti i raspisati novi. Naime glavni ravnatelj HRT-a Radman upozorio je odbor da uvjeti koje je naveo u danas poništenom natječaju za izbor četiri člana Nadzornog odbora HRT-a nisu sukladni Zakonu o HRT-u. Zakon o HRT-u ne propisuje kao jedan od uvjeta 'najmanje deset godina radnog iskustva s područja medija', kako je to naveo Odbor, već 'najmanje deset godina radnog iskustva', naveo je Radman i dodao kako se (tek) prilikom izbora članova Nadzornog odbora treba voditi računa o činjenici da većina članova NO-a ima radnog iskustva (u neodređenom trajanju) u području medija.

S takvim mišljenjem danas su se složili i članovi Odbora za medije te odlučili raspisati novi natječaj, međutim u tekstu natječaja stajat će da se pri izboru članova NO-a HRT-a vodi računa da barem jedan član bude iz financijsko-pravne struke, a da svi imaju iskustva iz medija.

Pod točkom razno, HDZ je zatražio da Odbor za medije raspravi o otkazima Elizabeti Gojan i Hloverki Novak Srzić te da iznese svoj stav. Iako su prvotno u HDZ-u predlagali da odbor osnuje pododbor ili radnu skupinu, a na kraju su predložili samo tematsku sjednicu o stanju na HRT-u, no o tome prijedlogu nije glasano na današnjoj sjednici jer članovi odbora nisu mogli postići dogovor na koji način i o čemu bi točno trebalo raspravljati. Hoće li se o tome povesti tematska rasprava, Odbor za medije odlučit će na sljedećoj sjednici.