zbogom, doviđenja

Odlazak Hasanbegovića iz HDZ-a: Vuk sit, ovce na broju

08.05.2017 u 13:21

Bionic
Reading

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u slučaju Zlatka Hasanbegovića prekinuo je 'politiku čvrste ruke', pa se s tim stranačkim odmetnikom odlučio rastati krajnje pomirljivo, gotovo ga moleći da mu ostane pri ruci kada bude trebao spašavati Vladu u Saboru. Politički analitičar Višeslav Raos smatra da je Hasanbegovićev odlazak iz HDZ-a najbolje rješenje za obje strane te da su, u principu, svi na dobitku

Iako se očekivalo da će Zlatko Hasanbegović odletjeti iz HDZ-a po kratkom postupku još u subotu, nakon što se otkrilo da je postao kandidat na izbornoj listi nezavisne saborske zastupnice Brune Esih u pohodu na Zagreb, dosta se čekalo da ga Andrej Plenković otfikari sukladno Statutu stranke. Umjesto beskompromisnog Plenkovića, kakvim se šef HDZ-a pokazao u rušenju splitsko-dalmatinskog župana Zlatka Ževrnje i Mostovih ministara, opet se ukazao mlaki Plenković - jer okolnosti tako nalažu.

'Budući da smo demokrati i kolege, možemo razgovarati o relacijama na nekim drugim temeljima i nekoj budućoj suradnji', poručio je predsjednik HDZ-a u nedjelju, dodajući da će s Hasanbegovićem i Esih dodatno razgovarati o nastaloj situaciji.

Raos: Hasanbegović bi mogao dizati ruku za Plenkovića

'Ta rečenica znači da se ne isključuje to da bi Hasanbegović, kao neovisni zastupnik ili zastupnik neke nove opcije, mogao dizati ruku za Plenkovićevu većinu ili za neke druge stvari koje će biti na dnevnom redu Sabora. Plenković se nada da će dobiti potporu Hasanbegovića, Glasnovića i Esih', kaže za tportal analitičar Raos s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Unatoč zaoštrenim tonovima Zlatka Hasanbegovića u njegovom današnjem predizbornom nastupu, buduća suradnja tog odmetnutog desničara s Plenkovićevim HDZ-om nije isključena, čak ni ako Vlada bude proširena predstavnicima drugih političkih opcija. Čini se, svima dobro: Hasanbegović može računati na glasove onih koji ne mogu provariti ni pomisao na Milorada Pupovca (SDSS) u HDZ-ovoj vladi, a kormilar Plenković bez Hasanbegovića može očekivati mirnije more u stranci. Je li ovo najbolje rješenje za obje strane, jesu li svi na dobitku?

'U principu, da, možemo to i tako reći. Naravno da se ne žele zatvarati vrata bude li trebalo osigurati glasove za većinu u Saboru. Ali i dalje nad svima nama visi veliki upitnik - što je s tom našom krnjom Vladom? Situacija u kojoj državni tajnici obavljaju dužnosti ministara je i pravno i politički jako sporna', upozorava Raos.

Po njegovom sudu, potpuno je irelevantno pitanje Plenkovićeve 'mlakosti'; važno je ima li on većinu ili je nema.

'Sama činjenica da je novi predsjednik Sabora Gordan Jandroković otklonio mogućnost da se sazove izvanredna sjednica Sabora, recimo ovog tjedna, kako bismo konačno dobili nove ministre, ukazuje na to da će HDZ pokušati iskoristiti cijelo ovo razdoblje lokalnih izbora kako bi sastavljao većinu. S druge strane, cijela ova akcija – sukob s Mostom, otpuštanje Mostovih ministara – ima duboku pozadinu, između ostalog, i u unutarstranačkim sukobima unutar HDZ-a, odnosu pokušaju Plenkovića da se u konačnici nametne kao lider stranke i da se riješi nekih kadrova sklonih bivšem predsjedniku stranke', tumači Raos.

Smjena Mostovnih ministara, precizira analitičar, bila je jasna poruka krugu ljudi oko zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića i kadrova koji su ostali iza Tomislava Karamarka da s Plenkovićem nema šale. Prethodno, oni su radili pritisak na Plenkovića da je previše popustljiv prema Mostu, da HDZ-ova politika djeluje neartikulirano i da se u toj Vladi opet previše nameće mlađi partner.

Zašto je Plenković reagirao mlako?

'Plenković im je izbio taj argument jer je riješio stvar kada su mostovci prešli crtu. Svima u stranci pokazao je da s njim nema zafrkancije, a taj desni krug u HDZ-u cijeni ovakav stil, pa će i to honorirati. Nekoliko stvari, dakle, pokušao je riješiti time, a vidjet ćemo kako će to u konačnici izgledati', oprezan je Raos.

Po stranačkom Statutu, naravno, jasno je da se oni koji se kandidiraju mimo stranke bacaju van. 'I zato se zapravo mlako reagiralo, a mlaka je bila i inicijalna reakcija na kandidaturu Brune Esih još dok se nije znalo da će Hasanbegović biti na listi. Plenkoviću zapravo odgovara ta situacija u Zagrebu jer će moći ispitati tko su ljudi u HDZ-u koji imaju drugačiju viziju stranke i koji mu nisu lojalni. Na neki način, lokalni izbori će dobro doći da se u HDZ-u svi svrstaju i doznaju tko je gdje', ocjenjuje Raos.

Raos, inače, podsjeća da je Hasanbegović prvo govorio da ne želi vidjeti HNS u Vladi, a potom je implicirao da SDSS možda traži ono što je imao za vrijeme premijera Ive Sanadera, kada je bio stranka u Vladi, s potpredsjednikom Vlade, državnim tajnicima itd. 'Ali ne postoje nikakve naznake iz onoga što govori Milorad Pupovac da bi on išao u tom smjeru, da bi tražio tako nešto zauzvrat', kaže Raos.

Što se tiče profiliranja samostalnog Hasanbegovića, analitičar ocjenjuje da je djelomično u pitanju hrabrost tog političara da se ne skriva iza stranke ako se s njom već ne slaže u mnogim stvarima.

'Prije ili poslije morali su krenuti svojim putem'

'To je pošteno i prema specifičnim biračima kojima se on obraća, a i prema HDZ-u. Dugo se već u javnosti kalkulira da će Glasnović, Esih i Hasanbegović imati svoj klub, još od samog konstituiranja ovog saziva Sabora, kada je bilo pitanje hoće li oni inicijalno dignuti ruku za vladu Andreja Plenkovića. Prije ili poslije, oni su morali krenuti svojim putem. U konačnici, to je dobro i za njih i za Plenkovića jer se svatko prema svom biračkom tijelu, kao i strukturi unutar stranke kada je u pitanju HDZ, pokazuje autentičnijim upravo kada to razriješe', zaključuje Raos.

No nije li Plenković osigurao Mostu novi, moguće još veći uspjeh na izborima, s obzirom na to da se riješio 'beskompromisnih' ministara koji su najavljivali velike reforme i probudili očekivanja javnosti?

'Moguće, pogotovo u slučaju onih birača koji su čvrsti podupiratelji Mosta od početka. S druge strane, Most je imao i drugih mogućnosti. Zašto su na jedan način postupili kod ministra Barišića, a kod ministra Marića su ipak podvukli crtu i rekli da im je to previše? Naravno, pitanje Agrokora će i dalje biti aktualno, na jesen će se opet aktualizirati ta priča, a velika neizvjesnost vlada i među kreditorima i među dobavljačima. Ta priča neće tek tako nestati kao ekonomsko i političko pitanje, a sasvim je drugo pitanje njezina pravosudna dimenzija - tko je što zataškavao i tko bi mogao odgovarati pred sudom', zaključuje Raos.