Hrvatsku je predsjednicu u kontekst mogućeg dobivanja neke dužnosti u Bruxellesu stavio belgijski dnevni list Le Soir u članku koji govori o mogućim rješenjima problema s podjelom najviših dužnosti u EU do kojeg se došlo zbog nesuglasica čelnika europskih država, u prvom redu njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Le Soir navodi kako Grabar Kitarović ima iskustvo u politici i diplomaciji, da je prije nego je izabrana za predsjednicu bila ministrica te pomoćnica glavnog tajnika NATO-a, prenosi N1.

Oko hrvatske predsjednice, kako piše belgijski dnevnik, moglo bi se lakše doći do konsenzusa nego kad je u pitanju hrvatski premijer Andrej Plenković, kojega se već i prije spominjalo kao mogućeg kandidata za jednu od funkcija, iako ima nešto izraženiji nacionalistički profil. Plenkovića i Le Soir ponovno navodi kao mogućeg kandidata, a za njega piše kako ga cijene u redovima EPP-a te da je zato izabran da predstavlja tu grupaciju u pregovorima oko podjela dužnosti na vrhu EU.

N1 neslužbeno doznaje kako su u Uredu predsjednice iznenađeni objavljenim informacijama te da poručuju kako je predsjednici prioritet dužnost koju trenutno obnaša.

Ako bi se pokazalo istinitim pisanje belgijskog dnevnika, to bi moglo značiti da bi Grabar Kitarović bila izabrana na mjesto predsjednice Europske komisije, s obzirom da ona dolazi iz redova pučana (EPP) kojima će pripasti ta dužnost. Liberalima će ići dužnost čelnika Europskog vijeća, dok bi socijalisti dobili mjesto visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te onu šefa Europskog parlamenta, na kojoj bi se na pola mandata, odnosno nakon dvije i pol godine, zamijenili sa Zelenima.

Da bi uspjela naslijediti aktualnog šefa Komisije Jean-Clauda Junckera od 1. studenog kada njemu ističe mandat, hrvatska bi predsjednica trebala osigurati podršku 21 od 28 članica EU i dobiti najmanje 376 od 751 glasova u Europskom parlamentu.

Uz tri poznata spitzenkandidata, pučana Manfreda Webera, socijalista Fransa Timmermansa te liberalke Margrethe Vestager, od kojih kako izgleda nitko ne može osigurati podršku većine za izbor, belgijski list navodi kako su u igri i premijeri Nizozemske, Belgije i Luksemburga, Mark Rutte, Charles Michel i Xavier Bettel, kao i predsjednica Litve Dalia Grybauskaite.

Čelnici EU-a u četvrtak će se na summitu u Bruxellesu pokušati dogovoriti o imenovanjima novog vodstva europskih institucija nastojeći spriječiti institucionalni zastoj u ključno vrijeme u Europskoj uniji. Ako ne uspiju dogovoriti podjelu dužnosti, ponovno će to pokušati učiniti vjerojatno 1. srpnja.

Izbori za Europski parlament prošlog mjeseca pokrenuli su natjecanje za glavne dužnosti u Europskoj uniji, prije svega izbor novog predsjednika Europske komisije koji će se suočiti s Brexitom, pregovorima o europskom proračunu i naporima u borbi protiv klimatskih promjena.

Europska pučka stranka tvrdi da njezin vodeći kandidat Manfred Weber treba postati čelnik Komisije jer su pučani ostvarili najbolje rezultate na izborima. Ipak, osvojili su manje zastupničkih mjesta pa im je otežano okupiti većinu u parlamentu koja bi podržala njihovog kandidata.

Glavni Weberovi protivnici su potpredsjednik Komisije, socijalist Frans Timmermans i Povjerenica EK-a za tržišno natjecanje, liberalka Margrethe Vestager.

Imenovanja su podijelila nacionalne lidere. Njemačka kancelarka Angela Merkel podržava Webera, dok se francuski predsjednik Emmanuel Macron snažno protivi njegovu izboru i sustavu vodećih, "spitzenkandidata".

Čelnici EU-a moraju nominirati kandidata, a onda ga treba potvrditi većina zastupnika u EP-u. Utrka je otvorena i za autsajdere.