Hrvatska narodna banka ističe da je 31. ožujka 2011. udio loših stambenih kredita u francima bio šest posto, a u eurima – 3,1 posto. Nevraćenih stambenih kredita dvije i pol milijarde kuna: 1,6 milijardi u švicarskim francima i 900 milijuna u eurima
Na današnji dan prije četiri godine, u jeku kreditne euforije i buma cijena nekretnina, švicarski je franak vrijedio 4,39 kuna, a danas je tečaj franka 50 posto veći i iznosi 6,41 kunu za jedan franak. Da se to dogodilo s eurom, Hrvatska bi već davno bila na koljenima! Deviznu klauzulu imaju tri četvrtine svih kredita u Hrvatskoj, od čega je 83 posto kredita u eurima, a 16 posto u švicarskim francima. Malo tko danas može reći je li franak dosegnuo gornju granicu i gdje je kraj njegovu jačanju.
'Franak će se zadržati na visokim razinama sve dok se euro bude ljuljao', komentira ekonomist Željko Lovrinčević.
Švicarski franak zavio je u crno uglavnom kupce stanova jer je 80 posto svih kredita u francima potrošeno za kupnju stana. To su, kaže HNB u posljednjoj analizi financijske stabilnosti, velike svote jer su krediti uzimani u vrijeme niskog tečaja i kamata te visokih cijena nekretnina.
Hrvatska narodna banka ističe da je 31. ožujka 2011. udio loših stambenih kredita u francima bio šest posto, a u eurima – 3,1 posto. To znači da su građani prestali vraćati 1,6 milijardi kuna kredita vezanih uz CHF i oko 900 milijuna kuna kredita vezanih uz euro.
HNB ne navodi točan broj zaduženih građana niti koliki je prosječan dug, ali iz nekih podataka komercijalnih banaka, po kojima je prosječan kredit u CHF bio oko 100 tisuća franaka, moglo bi se zaključiti da kredite više ne vraća približno tri tisuće građana koji su se zadužili u švicarskim francima i oko tisuću onih koji imaju kredite u eurima!
Hoće li ti stanovi na bubanj, što će biti s egzistencijom dužnika? Sudbina kupaca stanova svedena je na ugovorni odnos banke i klijenta te se o njima jako malo zna i govori u javnosti.
Vlada je najavljivala da će do kraja godine donijeti zakon o osobnom bankrotu, koji bi regulirao status prezaduženih građana, ali to se teško može očekivati pred kraj mandata i u izbornoj kampanji.
Banke zasad gase požar laganim spuštanjem kamatnih stopa, a pristale su i na produljenje otplate kredita u CHF na 40 godina i 75 godina života. Sudeći po tome što nema velika interesa za produljenje, ta mjera nije od velike pomoći.
