Za kraj godine odabrali smo pet najzanimljivijih koji su našli mjesto u našoj znanstvenoj rubrici, a koji svjedoče da su uvriježene preodžbe prema kojima je ženama teško konkurirati muškarcima u znanosti samo zatucani seksizam. Opširniji tekstovi mogu se pronaći na poveznicama koje se kriju pod njihovim imenima.

Otkriće novog pračovjeka koji mijenja sliku evolucije

Dr. sc. Davorka Radovčić iz Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, sudjelovala je u otkriću nove, donedavno nepoznate vrste drevnog ljudskog srodnika nazvanog Homo naledi koji bi se mogao smatrati mostom između primitivnih dvonožnih primata i ljudi, a ima potencijal značajno izmijeniti predodžbe o razvoju čovjeka. Njegova je starost procijenjena na između 2,5 i 3 milijuna godina. Budući da je u nekim dijelovima dosta primitivan, a u drugima gotovo suvremen, sudionici istraživanja smatraju da se dobro uklapa u nova otkrića diljem svijeta koja sve jasnije pokazuju da je priroda kroz evoluciju eksperimentirala s brojnim različitim rješenjima od kojih je konačno prevladalo samo jedno – suvremeni čovjek. Procjenjuje se da je primjerak pronađen u špilji Dinaledi kod Johannesburga bio visok oko 1,5 metara, a težak nešto manje od 50 kg te da je imao mozak veličine gorilinog

Ruđerovka među 40 na svijetu; dobila i 2 milijuna eura

Povodom obilježavanja 40. godišnjice izlaženja jedan od najprestižnijih znanstvenih časopisa na svijetu Cell odabrao je 'generaciju budućnosti' - 40 znanstvenika ispod 40 godina starosti koji rade u raznim područjima biologije - da predstave svoja viđenja znanosti i istraživanja te vlastitu karijeru. Među odabranima našla se i znanstvenica Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Iva Tolić koja se bavi istraživanjem jednog od najsloženijih bioloških procesa – starenjem. Njena grupa na institutu Max Planck u Dresdenu identificirala je prvi potencijalno besmrtni organizam, kvasac afričkog piva, koji se pomlađuje kod svake diobe.

U lipnju Tolić je dobila još jedno priznanje - jubilarni 5-tisućiti grant Europskog istraživačkog vijeća (ERC) vrijedan preko dva milijuna eura. Tom prilikom održala je predavanje u Europskom parlamentu. Grant će iskoristiti za stvaranje laboratorija u Hrvatskoj u kojem će raditi šesteročlani tim.

Otkriće izvora metastaza

Mlada hrvatska znanstvenica dr. sc. Rosa Karlić objavila je u veljači u najprestižnijem znanstvenom časopisu Nature čak dva istraživanja koja bi trebala značajno unaprijediti otkrivanje i liječenje tumora.

Ključno otkriće novog američko-hrvatskog rada, u kojem je dr. Karlić bila glavna koautorica, jest to da tumorske stanice koje se šire tijelom zadržavaju potpis tkiva u kojem je tumor nastao, odnosno iz kojeg je krenulo njegovo metastaziranje. Zahvaljujući ovom nalazu, u skoroj budućnosti analize tumorskog tkiva mogle bi otkrivati karcinome koje je do sada bilo teško pronaći i liječiti na samom izvoru.

Naša znanstvenica otkrila kako dubinski snimati stanice

Članovi tima iz laboratorija koji na švicarskom sveučilištu École polytechnique fédérale de Lausanne (EPFL) vodi naša znanstvenica dr. sc. Aleksandra Radenović otkrili su novu tehniku snimanja koja omogućuje praćenje staničnih procesa na razini molekula. Znanstvenici njome mogu precizno brojati proteine te pratiti njihov razvoj i kretanje. To im omogućava da istražuju kako stanice reagiraju na lijekove ili na izvanjske agense poput zagađenja te zašto se neka stanica ponaša drugačije od druge. Metoda bi trebala olakšati promatranje reakcija matičnih stanica na mehaničke podražaje te praćenje zbivanja tijekom diobe stanica. U konačnici ona bi trebala omogućiti razvoj efikasnijih lijekova.

Naša znanstvenica otkrila tajnu dijabetesa, Alzheimera...

Tim znanstvenika iz Cambridgea na čelu s našom dr. sc. Anđelom Šarić otkrio je važnu tajnu procesa u kojima u tijelu nastaju plakovi koji uzrokuju dvadesetak bolesti, među kojima i Alzheimerovu, Parkinsonovu, dijabetes tipa II, kravlje ludilo itd. Znanstvenici smatraju da su za oštećenja u mozgu karakteristična za Alzheimer i Parkinson odgovorni fibrili i plakovi koji uzrokuju smanjivanje i odumiranje neurona, prvo centra zaduženog za pamćenje, zatim onoga za jezične sposobnosti i na kraju svih ostalih. Razumijevanje osnovnih fizikalnih procesa koji su uzrok nastanka naslaga, odnosno plakova, trebalo bi omogućiti razvoj lijekova koji bi spriječili razvoj bolesti u ranoj fazi i prije nego što se plakovi počnu javljati.