Širenje bolesti u Danskoj uzrokovale su kobasice od svinjskog mesa i svježeg sira poznate kao Rullepoelse koje proizvodi tvrtka Hedehusene iz Kopenhagena. Liječnici su potvrdili da je još osam osoba zaraženo. Danski stručnjaci smatraju da je situacija sada pod kontrolom, a trenutno se provode analize koje bi trebale pokazati je li zaraženo meso završilo u restoranima, u školskim kuhinjama ili u izvozu.

U Makedoniji je od posljedica infekcije u srpnju umrlo pet osoba, među kojima i jedno novorođenče. Listerija je u Makedoniji prošle godine izolirana u tri uzorka hrane, međutim novi izvor bolesti još nije definitivno identificiran.

Srbijanski mediji pišu da se u njihovim bolnicama svake godine liječi oko pet osoba zaraženih listerioznim meningitisom.

Najopasnija je za trudnice!

Naš infektolog u mirovini dr. Antun Beus kaže da su u Hrvatskoj od 1998. do 2007. zabilježena 34 slučaja teškog oblika listerioze.

'Incidencija je oko sedam oboljelih na milijun stanovnika, a učestalost u SAD-u je oko 1600 slučajeva godišnje', rekao je za tportal dr. Beus.

Najveća epidemija zabilježena je 1998. u Francuskoj kada je 279 ljudi oboljelo, a 86 umrlo.

'Tada se pojavila u sirevima francuskih proizvođača koji su tvrdili da se neke tradicionalne marke jednostavno ne mogu raditi s pasteriziranim mlijekom', rekao je Beus.

Listerioza se najčešće javlja kod osoba slabijeg imuniteta – isključivo mlađih do 19 i starijih od 40, kod dijabetičara, oboljelih od ciroze jetre, raka, leukemije i AIDS-a, te kod onih koji uzimaju lijekove koji suzbijaju imunitet kao što su kortikosteroidi i citostatici. Većina zdravih ne pokazuje simptome čak i kada se zarazi. Odrasli zdravi ljudi također mogu oboljeti ako su konzumirali lijekove protiv kiseline u želucu.

Najopasnija je za trudne žene u drugoj i trećoj trećini trudnoće jer može uzrokovati pobačaj.

'Trudnice mogu imati vrlo blage simptome, a da fetus ipak oboli i eventualno umre. Od 1998. zbog toga je usvojeno pravilo da trudnice ne bi trebale jesti sireve, osobito ne one mekane, nepasterizirane', upozorio je naš infektolog.

Uzročnik listerioze, Listeria monocytogenes, jest gram pozitivna bakterija koja izgleda kao pokretljivi štapić. Nalazi se u životinjskom i ljudskom izmetu, kanalizaciji, površinskim vodama, biljkama, životinjskoj hrani, u stajama, te svugdje u okolišu. Do danas je otkriveno 10 vrsta. Nalazi se kod 37 vrsta sisavaca te u nekim ribama i školjkama.

Prenosi se uglavnom preko nedostatno pasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda, sirovog mesa, sirove dimljene ribe i fermentiranih kobasica. Također je moguća infekcija zagađenom vodom i loše opranim voćem i povrćem.

Kako je suzbiti?

Prva linija obrane protiv listerije su sanitarne službe i službe za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane. Listerija može preživjeti i u hladnjaku, međutim na temperaturama ispod 4°C se prestaje razmnožavati. Uništava se standardnom termičkom obradom - na temperaturama oko 60°C može izdržati tek nekoliko minuta, ali i sredstvima za sterilizaciju kao što su laboratorijski alkohol i amonijak. Sa zaražene hrane može se prenijeti na nezaraženu. Ne može se prenositi zrakom i izravnim kontaktom osim s trudnice na plod, sisanjem, preko pupka i seksom, hematofagnim insektima te preko oštećene sluznice usta.

Primarno je to bolest preživača, osobito ovaca, no povremeno obole konji i svinje. Javlja se sezonski, najčešće od prosinca do svibnja. Prehrana silažom najrizičniji je čimbenik, budući da silaža omogućuje rast i održavanje listerije. Na sreću potrebno je dosta bakterija više od 1.000 da se pokrene infekcija.

'Razmnožava se preko crijeva gdje može ući u fagocitne krvne stanice koje je napadaju. Preko njih pak može doći do mozga. Inkubacija traje od nekoliko dana do tri tjedna, ovisno o imunitetu. Liječi se antibioticima kao što su penicilin i klortetraciklin', objasnio je dr. Beus.